Sjeverni dio Jadranskog mora prolazi kroz jednu od najtežih sezona za proizvođače školjki u posljednjih nekoliko godina. Neuobičajeno topla voda i manjak kisika izazvali su masovno uginuće dagnji, pri čemu je na najteže pogođenim lokacijama nestalo više od 90 posto proizvodnje. Podaci organizacije Confcooperative Agroalimentare e Pesca pokazuju da je uništeno između 20.000 i 25.000 tona dagnji koje su već bile spremne za tržište. Ipak, tu problemi tek dobivaju na težini.
Stradale su i mlade dagnje o kojima bi ovisila proizvodnja u sljedećoj godini. Sami proizvođači već sada izravnu materijalnu štetu procjenjuju na više od 50 milijuna eura, a konačni bi zbroj mogao narasti daleko iznad toga.
Žarište problema nalazi se na potezu između Gora i Porto Garibaldija, gdje je smješteno više od 60 posto regionalne proizvodnje dagnji uzgajanih u moru, kako piše Večernji list. Za školjke se pogubnom pokazala kombinacija izrazito tople vode i anoksije, odnosno naglašenog nedostatka kisika.
Kada temperatura vode raste, količina raspoloživog kisika opada, a stanje dodatno otežava bujanje algi. Za bića kakva su dagnje takav spoj vrlo brzo postaje neizdrživ. S obzirom na to da je propao i dio mlađi predviđene za idući proizvodni ciklus, već je izvjesno da će se posljedice ovogodišnjih zbivanja osjetiti i tijekom 2027. godine.
More se zagrijalo na 32 Celzijeva stupnja
Poteškoće su prisutne u mnogim krajevima Italije, prije svega u regijama Emilija-Romanja i Veneto. U zaljevu Scardovari u pokrajini Rovigo temperatura mora dosegnula je čak 32 Celzijeva stupnja. Uslijedio je iznenadni pomor oko 100 tona dagnji, i to usred vrhunca komercijalne sezone. Stanje je postalo toliko kritično da je konzorcij lokalnih ribarskih zadruga bio prisiljen obustaviti prodaju dagnji sa zaštićenom oznakom izvornosti uzgojenih u laguni. Proizvodnja je svedena isključivo na uzgajališta na otvorenom moru.
Već je u srpnju talijanska novinska agencija ANSA javila da su temperature vode na nekim dijelovima delte rijeke Po dosegnule 32 Celzijeva stupnja. Ovakvi uvjeti neposredno pogađaju morski svijet. Topla voda ima manje raspoloživog kisika, dok ga dodatno bujanje algi može još smanjiti i tako stvoriti okolnosti u kojima školjke teško preživljavaju, piše Metropolitan.si.
Za uzgajivače je posebno loš i trenutak u kojem se dogodio masovni pomor. Uzgoj dagnji vrlo je sezonska djelatnost. Baš u ovom razdoblju stvara se temelj proizvodnje koja bi komercijalnu veličinu trebala postići tijekom sljedeće godine. Dagnje iz tog ciklusa kasnije bi se prodavale od ožujka do konca kolovoza. Ako sada nedostaje mlađi, iduće će godine posljedično biti bitno manje odraslih školjki za izlazak na tržište.
Zbog toga sadašnja procjena izravne štete od preko 50 milijuna eura predstavlja tek prvi udio ekonomskog udara. Smanjena proizvodnja u nadolazećoj sezoni donijet će manje prihode, slabiju popunjenost kapaciteta te teškoće za tvrtke i njihove djelatnike. Pokaže li se pad ponude dovoljno velikim, posljedice će se proširiti na cijeli opskrbni lanac.
Za proizvođače školjki na tom dijelu talijanske obale ovogodišnja nedaća nije usamljen slučaj. Tijekom posljednjih godina suočavali su se sa širenjem plavog raka, pojavom morske sluzi, cvjetanjem algi i manjkom kisika. Sada je proizvodnju pogodio i novi nalet ekstremno visokih temperatura.
Regionalni ministar poljoprivrede i ribarstva Emilije-Romanje Alessio Mammi upozorio je da takve okolnosti dodatno prijete opstanku i isplativosti tvrtki. Te teškoće utječu na njihovu mogućnost planiranja novih ulaganja i zadržavanja radnih mjesta. Vlasti Emilije-Romanje već su stoga krenule u procjenu stvarnih razmjera štete i promišljanje mjera potpore pogođenim proizvođačima.
Prema podacima koje prenosi ANSA, organizacija Confcooperative smatra da klimatske promjene talijanskom profesionalnom ribarstvu već nanose oko 200 milijuna eura izravne štete na godišnjoj razini, pri čemu je uzgoj školjki među najizloženijim granama.
