Rusija je u prvoj polovici ožujka ostvarila značajan rast prihoda od izvoza fosilnih goriva, potaknut globalnim poremećajima na energetskom tržištu uslijed sukoba na Bliskom istoku. Prema dostupnim podacima, Moskva je između 1. i 15. ožujka zaradila ukupno 7,7 milijardi eura od izvoza nafte, plina i ugljena.
Rast prihoda dolazi u trenutku kada su zajednički američko-izraelski napadi na Iran izazvali novu eskalaciju napetosti u regiji, što je dovelo do poremećaja u opskrbi i rasta cijena energenata na svjetskom tržištu. Posebno je pogođen promet kroz Hormuški tjesnac, jedan od ključnih svjetskih energetskih pravaca, što je dodatno potaknulo rast cijena nafte.
Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je u prvih 15 dana ožujka dnevno zarađivala oko 513 milijuna eura od fosilnih goriva, što je osjetan porast u odnosu na veljaču, kada su dnevni prihodi iznosili oko 472 milijuna eura. Samo od izvoza nafte prihod je dosezao približno 372 milijuna eura dnevno, odnosno oko 14 posto više nego mjesec ranije.
Cijene nafte, uključujući referentni Brent, naglo su porasle nakon napada na Iran krajem veljače te su premašile 119 dolara po barelu. Takav rast izravno pogoduje velikim izvoznicima poput Rusije, koji ostvaruju veće prihode unatoč postojećim sankcijama.
Dodatni poticaj ruskim prihodima dale su i određene odluke Sjedinjenih Američkih Država. Američko Ministarstvo financija izdalo je 30-dnevno izuzeće za kupnju ruske nafte koja se već nalazi na moru, dok je Indiji privremeno dopušten nastavak uvoza ruske nafte. Iako je riječ o kratkoročnim mjerama s ciljem stabilizacije tržišta, one su izazvale kritike dijela europskih čelnika koji upozoravaju da takvi potezi mogu oslabiti učinak sankcija.
Unatoč naporima Europske unije da smanji ovisnost o ruskim energentima, potražnja za naftom i plinom i dalje ostaje visoka, osobito u azijskim zemljama. Indija i Kina zajedno čine oko tri četvrtine ruskog izvoza nafte, a samo je Indija u prvoj polovici ožujka kupila energente u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura.
Iako je EU značajno smanjila uvoz u odnosu na razdoblje prije rata u Ukrajini, i dalje dnevno kupuje ruske energente u vrijednosti od oko 50 milijuna eura, ponajviše plin koji se isporučuje plinovodima izuzetima od sankcija. To je ipak znatno manje nego 2021. godine, kada je Rusija opskrbljivala Uniju s 45 posto plina i 27 posto nafte.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak geopolitičkih napetosti mogao dodatno pogurati cijene energenata, što bi ponovno povećalo prihode izvoznika poput Rusije, ali i dodatno opteretilo globalno gospodarstvo i potrošače.
Posusje.info
Kada će pametni i skromni doći na pozicije? Današnjih “vladara” u većini zemalja je dosta! Ovdje štrajkam jer želim na ovom svijetu vidjeti čovjeka u politici!! Neljudi poput ovog ima dovoljno.