Europa bi se uskoro mogla suočiti s ozbiljnim poremećajima u zračnom prometu, upozorio je danas direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol, navodeći da bi zaliha mlaznog goriva moglo biti za još “možda šest tjedana” ako opskrba naftom ostane blokirana zbog rata u Iranu.
U opširnom intervjuu Birol je iznio sumornu procjenu globalnih posljedica krize izazvane prekidom dotoka nafte, plina i drugih ključnih energenata kroz Hormuški tjesnac, prenosi Associated Press.
“Postojala je grupa Dire Straits. Sada smo i sami u teškom tjesnacu, a to će imati goleme posljedice za globalno gospodarstvo. Što duže ovo potraje, to će biti gore za gospodarski rast i inflaciju diljem svijeta”, rekao je Birol iz Pariza.
Prema njegovim riječima, posljedice krize već se ogledaju u rastu cijena goriva, plina i električne energije, a najveći teret neće snositi najglasnije i najbogatije države, nego zemlje u razvoju u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
Ipak, upozorava da nitko neće ostati pošteđen.
“Neke su zemlje bogatije od drugih, neke imaju više energenata, ali nijedna, baš nijedna zemlja nije imuna na ovu krizu”, poručio je prvi čovjek IEA-e.
Dodao je kako bi bez ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca neki naftni derivati mogli potpuno nestati s tržišta, a među prvima bi se posljedice mogle osjetiti upravo u zračnom prometu.
“Mogu vam reći da ćemo u Europi uskoro čuti vijesti o otkazivanju letova između pojedinih gradova zbog nestašice mlaznog goriva”, rekao je Birol.
Posebno se usprotivio sustavu naplate koji je Iran uveo za pojedine brodove kojima dopušta prolazak kroz tjesnac uz naknadu. Upozorio je da bi trajno uvođenje takve prakse moglo stvoriti opasan presedan i za druge ključne pomorske pravce, uključujući Malački tjesnac u Aziji.
“Ako to jednom promijenimo, povratka na staro možda neće biti. Teško je imati sustav naplate na jednom mjestu, a na drugom ne. Želim da nafta teče bezuvjetno”, istaknuo je.
Birol je naveo i da u Perzijskom zaljevu trenutačno čeka više od 110 tankera s naftom te više od 15 brodova s ukapljenim prirodnim plinom. Njihov prolazak kroz Hormuški tjesnac, smatra, mogao bi donekle ublažiti krizu, ali ne i riješiti problem.
Čak i u slučaju sklapanja mirovnog sporazuma, oporavak energetskog sektora neće biti brz. Birol tvrdi da je u regiji oštećeno više od 80 ključnih postrojenja, pri čemu je više od trećine teško ili vrlo teško stradalo.
“Bilo bi krajnje optimistično vjerovati da će oporavak biti brz. Očekuje nas postupan oporavak, koji bi mogao potrajati i do dvije godine kako bismo se vratili na stanje prije rata”, zaključio je.
Posusje.info
