Splitski srednjoškolci osmislili proizvod kojim bi hrvatski gradovi mogli uštedjeti desetke tisuća kuna

Zagađeni okoliš jedan je od gorućih problema čovječanstva, a uvelike je uzrokovan činjenicom da se velik dio otpada ne reciklira. Da bi se otpad reciklirao, najprije ga je potrebno sortirati. Navika je to koju mnogi nisu usvojili, ali slamka spasa mogla bi nam biti inovacija dvojice splitskih gimnazijalaca. Duje Štolfa i Antonio Nikolić, učenici III. gimnazije Split, osmislili su pametni spremnik SortIT, koji samostalno razvrstava otpad koji u njega ubacujemo. Njihova ideja, poslovni plan i dobra prezentacija oduševili su žiri VII. izdanja srednjoškolskog poslovnog natjecanja Ideja godine te Duji i Antoniju donijeli pobjedu u nikada većoj konkurenciji.

Kada su shvatili da Hrvatska reciklira tek nešto više od 15% otpada, Duje i Antonio počeli su razmišljati o rješenju tog problema. I došli su na ideju pametnog spremnika SortIT koji sam razvrstava otpad. Ukratko, nakon što u spremnik ubacimo predmet ili više njih, spremnik uz pomoć umjetne inteligencije prepoznaje o kojoj se vrsti otpada radi te ga razvrstava u manju kantu unutar samog spremnika. Svojom idejom ‘upali’ su u finale VII. izdanja srednjoškolskog natjecanja Ideja godine.

Cijena spremnika tri puta manja od cijene onih koje kupuju neki hrvatski gradovi

Splićani su svjesni da imaju konkurenciju, ali tvrde – dva postojeća slična spremnika imaju svoje mane. Ili čitavo vrijeme moraju biti priključeni na struju, imaju manji kapacitet i u njih se može ubacivati jedan po jedan predmet ili niti ne razvrstavaju otpad nego samo pokazuju kada su puni. Najveća im je mana cijena, prvi košta 40 tisuća kuna, a cijena onoga kojeg nabavljaju neki hrvatski gradovi kreće se oko 70 tisuća kuna.

Za razliku od konkurentskih spremnika, njihov je, kaže Antonio, u potpunosti autonoman jer za rad koristi solarnu ploču i ima vlastiti hotspot. To znači da se s njega može dijeliti i internet. Prepoznaje više predmeta, dakle, moguće je u njega izbaciti predmete iz vrećice koje će spremnik razvrstati u manje unutarnje odjeljke. Pametni spremnik ima i prilagodljiv softver što znači da se može postaviti i u kućanstvu, ali i, primjerice u kamione za odvoz otpada. Cijena njihova spremnika iznosila bi 20-ak tisuća kuna, dakle puno je niža od cijene spremnika kakvog proizvode njihovi konkurenti, što bi značilo da bi hrvatski gradovi mogli uštedjeti značajne količine novca kupnjom SortIT spremnika.

– Pojednostavljeno rečeno, mi smo pokazali programu kako izgleda plastika i to smo napravili na puno primjera i što će biti više primjera, spremnik će bolje prepoznavati otpad. Nakon što smo mu pokazali kako izgleda pojedini predmet, ‘mozak’ tog programa mijenja se i postaje optimiziran za prepoznavanje takvih vrsta predmeta i on praktički nauči kako izgleda pojedina vrsta predmeta i tako ih može razlikovati, kaže nam Duje.

Imaju prototip koji uspješno prepoznaje o kojoj je vrsti otpada riječ

Svoj pametni spremnik, splitski je dvojac predstavio u izvanrednoj prezentaciji na natjecanju Ideja godine. Svojim idejom, poslovnim planom i prezentacijom oduševili su peteročlani žiri, spretno odgovorili na sva njihova pitanja i tako odnijeli prvo mjesto na Ideji godine 2019.

– Nakon proglašenja pobjede osjećamo olakšanje. Ovakvom rezultatu potajice smo se nadali, ali nismo znali niti kakva je konkurencija ni kako će sve ispasti u prezentiranju ideje. Ključ pobjede možda je bio stupanj do kojeg smo mi već razvili projekt i njegova primjenjivost, izjavili su nakon pobjede Duje i Antonio.

Ovi gimnazijalci već imaju prototip izrađen u svrhu nadogradnje računalnog dijela spremnika, odnosno, unutar prototipa još ne postoje manji odjeljci u koje bi se sortirao otpad nakon što ‘mozak’ spremnika prepozna.

– Najizazovniji u izradi ovog projekta dio je kojega još nismo uspjeli realizirati u potpunosti, a to je usavršiti prototip da bude prava kanta koja razvrstava otpad, ne samo dio koji prepoznaje o kojoj je vrsti opada riječ. Umjetna inteligencija kao dio informatike je po sebi komplicirana, ali ovaj drugi dio s hardverom traži nekakvu veću inovativnost, smatra Duje.

Foto: Ivan Božić; srednja.hr

U budućnosti žele pokrenuti tvrtku

Sudjelovali su do sada s ovom inovacijom na Festivalu znanosti u Splitu i bili su na Infokupu, a dobili su i novčanu pomoć Splitsko-dalmatinske županije u svrhu razvoja svoje ideje. Nadaju se da će im županija nastaviti pomagati i dalje.

– Željeli bismo pokušati napraviti neku manju seriju pametnih spremnika da vidimo kako će to funkcionirati na ulici i neki kasniji plan je da nam iz županije pomognu, ako bi to zaživjelo, u pokretanju tvrtke, zaključuje Antonio. Za Ideju godine pripremali se dulje vrijeme– Za Ideju godine čuli smo još prošle godine, ali nismo imali dovoljno vremena pripremiti se za natjecanje, pa se nismo prijavljivali. Stoga smo se lani počeli dosta pripremati, prvo s jednim drugim projektom, sada s ovim i ove smo godine odlučili prijaviti taj projekt. Čak pretpostavljam da smo zadnji koji smo se prijavili, budući da smo rad poslali u 23:51, kaže Antonio kroz smijeh.

Mentor splitskih gimnazijalaca: Potajno smo se nadali pobjedi

Među najsretnijima zbog ove pobjede na Ideji godine, dakako, mentor je gimnazijalaca iz Splita, profesor Ante Bartulović.

– Projekt je super, od same ideje do načina na koji su oni to prihvatili i odgovorno izvršavali sve svoje obaveze. Bilo je tu i uspona i padova, ali sve u svemu, jako sam zadovoljan. Nekako smo se potajno nadali prvom mjestu, ali nikada se ne zna – stvarno su projekti finalista bili jako dobri i ideje su bile potentne i svaka od njih može se razviti u nešto više, ocjenjuje Bartulović.

Ističe kako je jako zadovoljan i konceptom samog natjecanja, budući da ono pruža priliku kreativnim učenicima da se za njihove ideje nadaleko čuje.

– Ovo je natjecanje jako dobro koncipirano. Naglasak je na samoj ideji i to se učenicima jako sviđa jer su srednjoškolci u tom životnom razdoblju puni ideja, a ovo im natjecanje daje mogućnost da se izraze i da te svoje ideje pokušaju na neki način izbaciti iz sebe i to je prva stepenica koja vodi do ostvarenja tih ideja, zaključuje profesor Bartulović.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.