Ugljikohidrati su glavni izvor glukoze, goriva koje tijelo koristi za energiju, osobito mozak, srce i mišiće. Kada ih unosimo hranom, razgrađuju se u glukozu koja ulazi u krvotok i omogućuje normalno funkcioniranje organizma. No što se događa kada se unos ugljikohidrata naglo smanji?
Prva faza: trošenje zaliha energije
Kod smanjenog unosa ugljikohidrata tijelo najprije poseže za glikogenom, pohranjenom glukozom u mišićima i jetri. Budući da glikogen veže vodu, njegovo trošenje dovodi i do gubitka tekućine, što objašnjava zašto se na početku niskougljikohidratnih dijeta često bilježi brz pad tjelesne mase.
Ako se unos ugljikohidrata nastavi smanjivati, organizam mora pronaći alternativni izvor energije.
Ulazak u ketozu
Kod izrazito niskog unosa ugljikohidrata tijelo prelazi na korištenje masnoća, a jetra počinje proizvoditi ketonska tijela (ketone). Taj proces naziva se nutritivna ketoza i predstavlja prirodnu metaboličku prilagodbu na manjak glukoze. Ketoni tada mogu djelomično preuzeti ulogu goriva za mozak i mišiće.
Hormoni i metabolizam pod pritiskom
Smanjen unos ugljikohidrata ne utječe samo na razinu energije, već i na hormonalnu ravnotežu:
- dolazi do povećanja kortizola, hormona stresa, kako bi se održala razina glukoze u krvi
- smanjuje se T3, aktivni hormon štitnjače, što može usporiti metabolizam i smanjiti energiju
- mijenja se ravnoteža hormona gladi i sitosti – leptina i grelina
Uz to, razina inzulina obično pada, dok glukagon raste, čime tijelo pokušava osloboditi dodatnu glukozu iz postojećih rezervi. Sve to može utjecati na raspoloženje, apetit i opće stanje organizma.
Mogući kratkoročni simptomi
U prvim danima ili tjednima vrlo niskog unosa ugljikohidrata mnogi ljudi osjećaju tzv. keto gripu. Najčešći simptomi uključuju:
- umor i slabost
- glavobolje
- „keto zadah“ zbog prisutnosti ketona
- zatvor, često povezan sa smanjenim unosom vlakana
- mentalnu maglu i slabiju koncentraciju
- izraženu želju za šećerom ili brzom energijom
Kod većine ljudi ti simptomi postupno nestaju kako se tijelo prilagođava novom načinu prehrane.
Dugoročne posljedice i mogući rizici
Iako neki ljudi dugoročno imaju koristi od niskougljikohidratne prehrane – primjerice u regulaciji tjelesne mase ili šećera u krvi – stručnjaci upozoravaju na moguće zdravstvene rizike ako se ugljikohidrati iz prehrane gotovo potpuno izbace.
Dugotrajno izbjegavanje zdravih izvora ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica, voća i povrća može dovesti do nedostatka vitamina, minerala i vlakana, što negativno utječe na probavu i cjelokupno zdravlje.
Također, niska razina ugljikohidrata često znači povećan unos masti i proteina iz životinjskih izvora, što – ako prehrana nije dobro isplanirana – može povisiti LDL kolesterol i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, piše Index.
Neka istraživanja upozoravaju i na moguće dugoročne komplikacije poput poremećaja srčanog ritma, problema s kostima te opterećenja bubrega, osobito ako je ograničenje ugljikohidrata ekstremno i dugotrajno.
Posušje.info
