Stručnjak misli da je Putin spreman na upotrebu nuklearnog oružja: “On ne blefira”

Stručnjak za sigurnosna pitanja s Fakulteta političkih znanosti Marinko Ogorec analizirao je taktičku igru Ukrajine i Rusije za N1. Profesor Ogorec ocjenjuje da Vladimir Putin nije ostvario ciljeve, nego da ih je morao modificirati. 

“Ako je krenuo s radikalnom agresijom protiv Ukrajine, onda se sada definitivno sveo na prostore Donbasa i proširenje odmetnutih pokrajina. Kada osvoji Mariupolj, vjerojatno će uspjeti i odvojiti Ukrajinu od Azovskog mora. Još će mu preostati možda odvojiti Odesu od ostatka Ukrajine. Koliko se vidi, baš mu i ne ide, ma što oni govorili”, rekao je profesor Ogorec.

“Ukrajinci dobivaju”

Ogorec vidi potonuće Moskve kao veliki udarac na moral ruske vojske. Po pitanju mirovnih pregovora misli da obje strane u ovom trenutku nemaju ozbiljnih namjera za nastavak. Stručnjak smatra da je situacija na strani Ukrajine.

“Ukrajinci dobivaju, Rusi nisu još uvijek ostvarili svoje strateške ciljeve. Rusi će u ozbiljne pregovore ući kada ostvare svoje glavne strateške ciljeve. To je ovladavanje cjelokupnim Donbasom i cjelokupnom Azovskom obalom, ako ne i dalje.

Definitivno, Ukrajinci sada shvaćaju da i dalje mogu braniti svoj prostor, ostvaruju i određene uspjehe na bojnom polju. Ozbiljne pregovore teško se može očekivati u dogledno vrijeme. Situacija je od početka na strani Ukrajine. Onaj tko se brani je motiviraniji od onog tko napada, to je staro vojno pravilo. Vrijeme ne radi za Rusiju”, naveo je.

“Pitanje je kolika je motivacija tih ljudi da se idu tući u Ukrajinu”

Profesor Ogorec dodaje da Rusija ima potencijala za daljnje vođenje borbenog djelovanja, ali da će sankcije početi raditi svoje. Kaže da će se vidjeti nestašica kao i problemi u gospodarstvu.

“Imat će poteškoća po cijelom nizu normalnih životnih parametara.  Postavlja se i pitanje, bez obzira na količinu naoružanja, kolika je motivacija tih ljudi da se idu tući u Ukrajinu. Definitivno će biti sve manja”, misli Ogorec.

“Putin ne blefira”

Ogorec se osvrnuo i na potencijalni ulazak Finske i Švedske u NATO savez. On smatra da bi obje države vrlo brzo mogle postati članice saveza jer će to ići ubrzanim tempom.

“I Švedska i Finska su već odavno ostvarile potencijale za integraciju u NATO savez. Apsolutno su kompatibilne. Pitanje je tjedana, možda i dana te daljnjeg ponašanja Rusije. Rusija od početka prijeti nuklearnim naoružanjem.

Rusiju treba uzimati za ozbiljno. Putin ne blefira. Bojim se da je čak spreman na takvu opciju. Ali nisam siguran da bi u dogledno vrijeme došlo do nečeg takvog. Za sada smo u fazi prijetnje i odmjeravanja snage”, navodi Ogorec.

Protjerivanje diplomata

Profesor je komentirao i protjerivanje diplomatskog osoblja pa rekao da se treba brinuti kada prestanu razgovori. 

“Diplomatska predstavništva su jedan lijepi kanal i modalitet koji postoji stoljećima. Bilo kakvo zatvaranje tih kanala nije dobar signal niti s jedne strane. RH je članica EU i NATO-a, tako da je morala postupiti kao i ostale članice. Za očekivati je da Rusi naprave reciprocitet. Srećom, kada se stvari završe, razmjerno brzo se vrate diplomatski odnosi”, kaže Ogorec.

Naoružavanje Srbije

Osvrnuo se na Srbiju koja je u tajnosti nabavila sofisticirani kineski proturaketni sustav, što je pojačalo strahove zapadnih država da bi rusko i kinesko naoružavanje Srbije moglo potaknuti Srbiju prema još jednom ratu. To se posebno odnosi na Kosove, koje je 2008. proglasilo neovisnost. 

“Oni su suverena samostalna država i imaju pravo zaštiti svoj prostor na način koji smatraju najboljim. Mi bismo trebali razmišljati o tome zašto se Srbija toliko naoružava, što to njima treba značiti. Postoji ta sigurnosna dilema koju se mora staviti u prvi plan – zbog čega, zašto? Što se tiče samih tih sustava, radi se o sustavima zračne protuobrane. Sada imaju kompletne sustave od velikih, srednjih do malih visina”, kaže Ogorec.

Dodao je da ne shvaća zašto oružje nabavljaju s različitih strana jer je takvo oružje tehnički teško uvezati u jedan harmonični sustav.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.