Sve veći jaz između škole i posla: BiH školuje zanimanja stara desetljećima, hoće li novi sustav povezati škole i poslodavce

sve ve i jaz izme u kole i posla bih koluje zanima

U Sarajevu predstavljen sustav standarda zanimanja i kvalifikacija vrijedan milijun eura koji bi trebao povezati škole i poslodavce u BiH.

Prilagodba Europskom kvalifikacijskom okviru proces je koji traje dugo, no obrazovne institucije moraju držati korak s gospodarskim kretanjima.

U vrijeme kada iz Bosne i Hercegovine svake godine zauvijek odlazi na tisuće kvalificiranih radnika, dok gospodarstvo očajnički traži ljude koji doista znaju raditi svoj posao, u Sarajevu je upriličen javni događaj projekta “Europska unija za obrazovanje i zapošljavanje”. Tom je prigodom predstavljen sustav standarda zanimanja i kvalifikacija koji bi napokon trebao spojiti školske klupe sa stvarnim tržištem rada.

Cilj projekta, vrijednog milijun eura, kojim Europska unija nastoji urediti bh. sustav, jest povezati nastavne programe s promjenjivim potrebama današnjeg tržišta rada. Teoretski je riječ o zajedničkom jeziku gospodarstva i obrazovanja. U bh. stvarnosti to je, međutim, hrvanje s politikom i administracijom.

“Naši učenici su spremni, oni koji su odlučili ići u EU. Mislim da zaostajemo za EU upravo u odnosu na te standardizacije, globalne, na državnoj, saveznoj i županijskoj razini, gdje je Županja Sarajevo najbolje prošla u usporedbi s drugima”, kaže Amra Škapur, ravnateljica Strojarske škole u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina broji čak 12 ministarstava obrazovanja, jednako toliko pedagoških zavoda i posve rascjepkane ovlasti. Kako prenosi Večernji list BiH, službeni nazivi radnih mjesta i školski programi odražavaju profile oblikovane prije tri ili četiri desetljeća te se razlikuju od županije do županije, kao i unutar entiteta.

„U našem obrazovnom sustavu, gdje je sve tako šaroliko raspoređeno po županjama i entitetima, imali smo velikih problema sa samim nazivima radnih mjesta, a kasnije i s opisima i svime ostalim. U našoj tvrtki i kod drugih poslodavaca koji zapošljavaju, kada oglasite slobodno radno mjesto i netko vas nazove i kaže da je inženjer elektrotehnike, nemate potpunu sliku o tome što su, koju su školu završili, kakva znanja imaju, a primijetili smo da postoji značajan prostor za poboljšanje“, ističe Edin Fejzić, direktor Greenpower Solutionsa.

Kako bi određeni standard postao stvaran nastavni plan i program u razredu, mora prijeći labirint političkih i administrativnih odobrenja. Prilagodba Europskom kvalifikacijskom okviru dugotrajan je proces, ali institucije moraju držati korak s gospodarstvom.

„Ovaj projekt ima milijun eura investicije iza sebe i bliži se završetku. Razgovarati ćemo o kvalifikacijama studenata, tržištu, ponudi i potražnji poslova te o tome kako uspješno ući na tržište rada“, kaže Mojca Krisper Figueroa iz Direktorata EU u BiH.

„Ovdje smo, kroz Projekt EU obrazovanja i zapošljavanja, pokušali izgraditi ovaj most između poslodavaca i obrazovnog sektora, nešto za što se nadamo da će zaživjeti nakon završetka projekta i da će institucije samo nastaviti proces, jer proces ne može stati kada projekt završi“, dodaje Dženita Namdalija, koordinatorica Projekta EU obrazovanja.

Naime, ne usvoje li se ovi standardi žurno, i to na svim razinama vlasti, suvremeni europski standardi ostat će tek mrtvo slovo na papiru u državi koja ubrzano gubi radno sposobno stanovništvo.

Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.