Sveta tri kralja: vjera, simbolika i poruka za cijeli svijet

Blagdan Sveta tri kralja, odnosno Bogojavljenje, ubraja se među najstarije katoličke blagdane i zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Njime se slavi objava Isusa Krista cijelome svijetu, a osobito poganskim narodima, koje simboliziraju mudraci s Istoka.

Prema Evanđelju po Mateju, mudraci su, prateći neobičnu zvijezdu, stigli u Jeruzalem u potrazi za novorođenim kraljem. U Matejevu evanđelju stoji:

“Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‘Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.’ “
(Mt 2,1-2)

Zanimljivo je primijetiti da Matej ne govori o kraljevima, nego koristi izraz “mudraci”. U grčkom izvorniku pojavljuje se riječ “magos”, koja ima više značenja – mudrac, učenjak, svećenik, zvjezdoznanac, pa čak i astrolog. Upravo se zato smatra da su mudraci bili zvjezdoznanci koji su poznavali proročanstva i došli u doticaj sa židovskim mesijanizmom.

Njihovo točno podrijetlo ostaje nepoznato. Prema tumačenjima bibličara i povjesničara, mogli su potjecati iz Arabije, Mezopotamije, pa čak i iz Indije. Ono što je sigurno jest da ih Sveto pismo nigdje izričito ne naziva kraljevima, niti spominje njihova imena. Pretpostavlja se da su kraljevima nazvani pod utjecajem proroka Izaije, koji piše:

“A tebe obasjava Jahve i Slava se njegova javlja nad tobom. K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja.”
(Iz 60,2-3)

U kršćanskoj simbolici tri kralja predstavljaju poganske narode koje Bog poziva u svoje kraljevstvo, naglašavajući da je Krist Spasitelj svih ljudi, bez obzira na porijeklo.

U umjetnosti i pučkoj predaji često su prikazani kao mladić, zreo muškarac i starac, čime simboliziraju životna razdoblja čovjeka. Njihova različita boja kože povezuje se s tada poznatim kontinentima: Melkior predstavlja Europu, Baltazar Afriku, a Gašpar Aziju.

I njihova imena nose snažnu poruku. Melkior na hebrejskom znači „kralj svjetla“, Baltazar dolazi od asirskog „Bel-tus-assar“ – „Bog štiti njegov život“, dok ime Gašpar potječe od perzijskog „Kaspar“, u značenju „čuvar blaga“ ili „rizničar“.

Veliko značenje ima i simbolika darova koje su prinijeli djetetu Isusu. Prema tumačenju koje se pripisuje Origenu, mirta (smirna) darovana je Isusu kao čovjeku, tamjan kao Bogu, a zlato kao Kralju.

Crkvena predaja navodi da je nakon smrti triju kraljeva njihove relikvije pronašla sveta Jelena Križarica, nakon čega su prenesene u Carigrad, potom u Milano, a naposljetku u Köln, gdje se i danas čuvaju u veličanstvenoj katedrali. Melkior se štuje kao zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, dok je Baltazar zaštitnik oboljelih od epilepsije, piše Bitno.net

U hrvatskoj tradiciji Bogojavljenje je povezano s brojnim običajima. Jedan od najpoznatijih je blagoslov vode, zbog čega se u južnim krajevima blagdan naziva i Vodokršće. Uoči blagdana svećenik blagoslivlja vodu, koju su vjernici nosili u svoje domove. Tom se vodom škropila kuća, gospodarski objekti, polja, vinogradi i stoka, vjerujući da će imanje cijele godine biti pod Božjom zaštitom.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj bio je raširen običaj “križeca”, odnosno blagoslova kuće. Obitelj bi se okupila, kuća bi bila posebno uređena, a nakon blagoslova domaćini bi svećenika počastili hranom i pićem te darovali, isprva hranom, a kasnije i novcem.

Posušje.info