Povodom Svjetskog dana filozofije koji se obilježava svakog trećeg četvrtka u mjesecu studenom Gimnazija fra Grge Martića Posušje je ugostila dr. sc. Brunu Ćurku, predsjednika Udruge „Mala filozofija“ iz Zadra.
Dr. Ćurko je u srijedu navečer u kinodvorani Posušje predstavio rad svoje Udruge „Mala filozofija“ koja je osnovana 2009. godine s ciljem promicanja i poticanja neformalnog obrazovanja, filozofije u praksi i najvažnije, kritičkog mišljenja. Na tragu svojih ciljeva udruge su i brojne publikacije, radionice i projekti ove udruge. Tako su sinoć u kinodvorani predstavljene knjige: „Filozofija – ma što pak je to?“, prva hrvatska filozofska slikovnica koja na neobičan, jednostavan i zanimljiv način kroz 13 priča predstavlja 13 antičkih filozofa; zatim knjiga „Odgoj za životinje” koja obrađuje problem bioetičkog senzibiliteta kod djece pa se tako autori na zanimljiv i dostupan način pitaju „može li tko reći, gdje je put ka sreći“; knjiga „Mišljenica“ koja je interaktivna dječja bilježnica za poticanje pisanog izražavanja i samorefleksije; zatim knjiga „Mediteranski armerun – jadranske letere i litrati“ jedinstveni umjetnički brevijar mediteranske ikonografije. Predstavljena je i knjiga „Boja samoće“ hvaljeni filozofski roman Zorana Kojčića o borbi, prevladavanju, ljubavi, bolesti, ubojstvu; ali i knjiga „Globalizacijske brige“ knjiga autora Petra Kragića koja originalnim pristupom promišlja globalizaciju i njezin utjecaj na naše živote, prožimajući povijest, ekonomiju, politiku, sociologiju i psihologiju. Inače, cijeli program Male filozofije dobio je pozitivno mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, te je ocijenjen kao „vrlo dobar, inovativan i kvalitetan“.
Filozofiju kao znanost doživljamo često kao apstraktnu, namjenjenu za one koji vole razmišljati o nečemu što se nalazi negdje tamo preko. No, može li ona biti parkatična, te biti čovjeku u službi na konkretan način, dr. sc. Ćurko misli da može. „Mislim da može filozofija može poslužiti. Mi radimo s djecom i učimo ih kroz filozofiju djecu misliti. Ako jeispravna, filozofija djecu uči misliti. Čak je i UNESCO pokrovitelj Svjetskog dana filozofije jer prepoznaje i potiče različite smjerove filozofije i njezine prakse. Naravno, ne zanemarujući stare oblike akademske filozofije. Upravo, su to dvije različite vrste filozofije koje su nažalost vrlo često u sukobu, a nema razloga. U svakom slučaju, mislim da filozofija ima smisla i da je i danas perijanica humanizma“, kazao je dr. sc. Ćurko. Dodao je da se danas prečesto naglašava i radi na razvoju umjetne inteligencije. „Previše se bavi područjima umjetne inteligencije, pa se postavlja pitanje što će nam ljudi. Radeći s djecom i studentima, često navedemo primjer i pitanje: Je li važnije naučiti matematiku ili naučiti poštovati ljude?“ Važno je oboje, ali osnovni svijet bez matematike može, ali bez međusobnog uvažavanja baš i ne može“, stava je dr. sc. Ćurko. Kada govorimo o praktičnosti filozofije, smatra , ona je najbolje primjenjiva u učenju djece na koji način konzumiraju sadržaje medija. „Najviše naglašavam tu medijsku pismenost, odnosno kritičko mišljenje prema sadržaju u medijima. Neka istraživanja kažu da djeca danas u jednom danu prime više informacija, nego su nekada davno ljudi primili tijekom cijelog života. To je jako puno. I oni se ne snalaze u tim informacijama. Problem je što je većina tih informacija zapravo interpretacija. Upravo danas kroz neke svoje aktivnosti s djecom i studentima radimo na tome da naučimo što je informacija. Puno onoga što čitamo nije ni vijest, nego clickbit. Mi na našim radionicama učimo koristiti informacije, a ne interpretacije“, istaknuo je dr. sc. Ćurko.
Dr. sc. Bruno Ćurko će u sklopu aktivnosti koje organizira profesorica filozofije Gimnazije fra Grge Martića Sanja Crnogorac Sitarski još u četvrtak, 16. studenog u prostorijama Osnovne škole Ivana Mažuranića („stara škola“) održati radionicu kritičkog mišljenja za učenike i profesore. „S učenicima radimo našu radionicu „Game of defining“. Nastavnicima ću pak pokazati kako oni mogu djecu motivirati na kritičko razmišljanje“, najavio je dr. sc. Bruno Ćurko radionice koje se održavaju u popodnevnim satima.
Više nego ikada ranije potrebno je osposobiti djecu i mlade za kritičko razmišljanje, kako bi se i sami mogli oduprijeti svim oblicima modernih manipulacija kroz medije, politiku, gospodarstvo.
