„Razlozi su, s jedne strane, uvjeti u kojima naši liječnici rade, a s druge strane, financijske mogućnosti našeg zdravstvenog sustava, pitanje resursa, financija, pitanje zdravstvenog osoblja, pitanje razvoja primarne zdravstvene zaštite, što nam je u fokusu“, kaže ministar zdravstva HNŽ-a.
Tijekom ove godine iz šest županija otišlo je 27 liječnika. Njihova najčešća odredišta su Slovenija, Austrija, Njemačka te skandinavske države, a odlaze ponajviše zbog viših plaća i boljih radnih uvjeta. Podaci Hrvatske liječničke komore pokazuju da iz ovog kantona svake godine ode oko deset liječnika. Ipak, predstavnici zdravstvenog sektora navode kako trenutačno stanje nije razlog za brigu, kako piše Večernji list.
Iako brojne zdravstvene ustanove upozoravaju na manjak medicinskog kadra, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao najveća zdravstvena ustanova u Hercegovini, ima 3000 zaposlenika, među kojima je oko 500 liječnika. Ravnatelj te ustanove ističe da nedostatak liječnika kod njih nije problem. Štoviše, tvrdi da bolnica u ovom trenutku ima previše zaposlenih.
„Imam veliki problem jer imam višak liječnika. Imamo jednu dobru stvar, a to je da nam je sveučilište u dvorištu i stvarno imamo dovoljno liječnika. Jedini pravi problem je kako ne primiti sve liječnike koji žele raditi u bolnici. Posljednjih nekoliko godina imamo problem sa srednjim menadžmentom, puno ih je otišlo. Preko stotinu ih se vratilo na posao. Ne znam njihova iskustva tamo, nisu se svi vratili, ali veliki broj jest“, navodi Ante Kvesić, ravnatelj SKB Mostar.
Liječnika ima, ali nedostaje specijalista
Situacija se, međutim, razlikuje od ustanove do ustanove. U Općoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ ističu kako raspolažu zadovoljavajućim brojem liječnika, no manjka im specijalista.
Kao jedan od najvećih problema izdvajaju presudu Vrhovnog suda, prema kojoj liječnik, po završetku specijalizacije, može otići iz ustanove koja mu je specijalizaciju omogućila i platila te se zaposliti u inozemstvu, pri čemu druga zemlja bez ikakvih ulaganja stječe već obučenog stručnjaka.
„Nemamo nikakvih zabrinjavajućih pokazatelja kada govorimo o našoj županiji u ovom trenutku, ali ovo je definitivno jedan od potencijalnih problema, budući da mladi ljudi traže bolju priliku za sebe, a svjesni smo da im trenutni način financiranja zdravstva nije dovoljan da imaju materijalne i radne uvjete da budu potpuno zadovoljni, tako da ne trebaju tražiti drugu alternativu“, naglašava Andrej Čović, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNO.
Velike razlike u plaćama između županija
Poseban problem predstavlja i velik raskorak u primanjima liječnika među pojedinim županijama. Prema podacima Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije, najbolje su trenutačno plaćeni liječnici u Županiji Sarajevo, Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, dok su plaće njihovih kolega u ostalim županijama manje i do 30 posto.
Upozoravaju da takve razlike ne uzrokuju samo odlaske u inozemstvo, nego i seljenje liječnika unutar Federacije, na mjesta gdje su uvjeti i plaće bolji.
„Razlozi su, s jedne strane, uvjeti u kojima naši liječnici rade, a s druge strane, financijske mogućnosti našeg zdravstvenog sustava, pitanje resursa, financija, pitanje zdravstvenog osoblja, pitanje razvoja primarne zdravstvene zaštite, što nam je u fokusu. Možemo li u takvim okolnostima odgovoriti na suvremeni demografski trend i potrebe stanovništva? Mnogo je pitanja koja utječu na mišljenje i mogući odlazak naših liječnika“, kaže Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNŽ-a.
Potrebna reorganizacija i novi izvori financiranja
Premijerka HNŽ-a smatra da je ovakav sustav dugoročno neodrživ. Naglašava da je nužna reorganizacija, ali i osiguravanje novih izvora financiranja. Bez tih promjena, kaže, sve će biti teže zajamčiti stabilan rad zdravstvenih ustanova i sačuvati zaposleno osoblje.
„Kada tome dodamo nacionalno-politički kontekst, što je stvarnost ove županije, svjesni smo da nas u budućnosti čekaju teške odluke, ali morat ćemo napraviti reorganizaciju, morat ćemo pronaći nove izvore financiranja, jer je danas više nego očito da s tim izvorima financiranja ne možemo zadovoljiti potrebe zdravstvenog sustava koji smo izgradili“, kaže Marija Buhač, predsjednica Vlade HNŽ-a.
Tko će liječiti pacijente? Manjak stručnog kadra i dalje je izazov u velikom dijelu zemlje, koja već bilježi jedan od najnižih omjera broja liječnika i stanovnika u Europi.
Nastavi li se ovakav trend, više se neće postavljati samo pitanje kako ih zadržati, nego tko će liječiti one radi kojih zdravstveni sustav uopće postoji.
