U Bihaću i Mostaru održana razmjena dobre prakse sa švedskim ABF-om i obuka  predstavnika sindikata iz 4 županije

U okviru projekta „Zajedno za radnička prava“ koji implementira Centar za građansku suradnju iz Livna uz podršku Međunarodnog Olof Palme Centra iz Švedske, 12. i 13. 05.2023. održana su dva sastanka sindikata u Bihaću i Mostaru te razmjena dobre prakse sa švedskim ABF-om.

Sudionici su bili predstavnici ABF-a, sindikata Koalicije za bolju zaštitu radničkih prava i članovi Mobilnog tima Koalicije te zainteresirani članovi sindikata.

Teme razmjene i sastanka su bile: Edukcija sindikalnog članstva u Švedskoj kroz suradnju sindikata i ABF-a i uloga sindikalnih povjerenika u edukaciji članstva, zatim Edukcija sindikalnog članstva u BiH – zašto i kako provoditi redovitu edukaciju; Uloga povjerenika u procesu edukacije članstva i pravnoj zaštiti.  Predavanja i prezentacije na navedene teme  održale su predstavnice švedskog ABF-a Mariana Emanuelsson i Camilla Morberg, Samir Fajić predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, KO USK  i Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH, Sarajevo

Nakon prezentacija, predloženi su koraci koje bi sindikati trebali provoditi sa ciljem edukacije sindikalnih povjerenika i članstva, jačanja sindikata i privlačenja novih članova:

  1. sindikati trebaju izraditi godišnji plan edukacija,
  2. sindikalno vodstvo treba organizirati edukacije sindikalnih povjerenika,
  3. povjerenici, nadalje, trebaju organizirati edukacije članstva u sindikalnim jedinicama (na ove edukacije bi bilo dobro zvati uposlene koji nisu članovi sindikata),
  4. redovito informirati članove sindikata jer radnici moraju znati što radi sindikat.

Tokom rasprave bilo je govora o dostignućima sindikata ali čuli su se izrazi kritike i samokritike. Prema izrečenom, i našem iskustvu sa terena, sindikati nisu dobro organizirani, podijeljeni su i osjetljivi na političke pritiske, nedostaje jedinstva i solidarnosti. U ovakvoj situaciji institucije i poslodavci mogu bez sankcija sustavno kršiti prava radnika. Nadalje, poslodavci i vlasti ne doživljavaju sindikate kao ravnopravne partnere u pregovorima, dok istovremeno radnici imaju malo povjerenja u njihove sposobnosti, političku neovisnost ili utjecaj. Nedostatak sindikata kao izvora informacija i zaštite ostavio je radnike u privatnom sektoru slabo informiranima o svojim pravima i bez pristupa pravnim uslugama.

Navedeni razlozi, a posebno direktno uplitanje politike u ustroj i rad sindikata, doveli su do podjele na nivou Saveza samostalnih sindikata BiH koja se prelijeva na niže razine organiziranja, na rivalstvo između sindikata i slabljenje njihovog utjecaja.  

Kakva je onda budućnost sindikata i kako prevladati postojeće probleme i nedostatke? Sindikalci su istaknuli da na viši stupanj treba podići međusobno uvažavanje, uspostaviti međusobni otvoreni dijalog, definirati zajedničke interese i planirati zajedničke aktivnosti pri rješavanju problema koji su isti za sve sindikate jer sindikati trebaju biti temelj demokratskog društva i mijenjati ga nabolje.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.