O tome koliko je ovaj problem značajan za BiH svjedoči podatak kako je lani cestovni prijevoz obuhvaćao približno 94% cjelokupnog prometa robe u državi, a predstavnici branše smatraju da je danas taj postotak i viši.
Profesionalnim vozačima iz BiH bit će od 23. rujna omogućeno predavanje zahtjeva za dobivanje dugoročnih viza u Hrvatskoj, čime bi se barem dijelom mogao ublažiti problem koji već mjesecima muči prijevoznike iz BiH te ostalih država zapadnog Balkana.
Poseban model za profesionalne vozače iz trećih zemalja Hrvatska je uspostavila jer cjelovito rješenje na razini čitavog Schengena još uvijek nije dogovoreno. Ministar prometa i veza BiH Edin Forto pozdravio je stupanje na snagu hrvatskih izmjena Zakona o strancima, naglašavajući da se radi o bitnom napretku koji je uslijedio nakon višemjesečnih pregovora i upozorenja domaćih prijevoznika, kako piše Večernji.ba.
„Ovo je prvi konkretan korak koji našim vozačima može olakšati rad. Od početka govorimo da ljudi koji svoj posao obavljaju na cestama diljem Europe ne mogu biti tretirani kao migranti ili turisti. Očekujemo da primjer Hrvatske slijede i druge države Europske unije, jer nam treba rješenje koje će našim vozačima omogućiti da nesmetano rade svoj posao“, izjavio je ministar Forto. Poteškoća je osobito naglašena zbog schengenskog propisa po kojem državljani trećih zemalja smiju boraviti maksimalno 90 dana u okviru razdoblja od 180 dana. Za vozače u međunarodnom cestovnom prometu to je ozbiljna zapreka jer zbog naravi svog posla gotovo svaki dan prelaze granice schengenskih država. Kako se svaki dan boravka pribraja dopuštenih 90 dana, profesionalni vozači razmjerno brzo iscrpe svoju kvotu.
Izmjenama Zakona o strancima Hrvatska je uspostavila zakonski okvir za dodjeljivanje posebnih dugoročnih viza profesionalnim vozačima koji su zaposleni u tvrtkama registriranima u trećim zemljama. Ovaj se model tiče državljana zemalja zapadnog Balkana te ostalih država čijim državljanima nije potrebna viza za kratkotrajni ulazak u Hrvatsku. Predaja zahtjeva odvijat će se putem interneta, a potom će vozači biti dužni osobno dostaviti dokumentaciju u mjerodavnom viznom centru. U prvo vrijeme količina dnevno primljenih zahtjeva bit će limitirana, no postupno bi se trebala uvećavati. Pojedinosti o dokumentaciji za vozače iz BiH trebale bi biti objavljene na mrežnim stranicama Veleposlanstva Hrvatske u BiH. Premda hrvatski model nudi konkretnu priliku za vozače, njime se ne rješava temeljni problem na razini EU.
Prijevoznici iz BiH i drugih zemalja regije već mjesecima zahtijevaju poseban status za profesionalne vozače, odnosno rješenje koje bi im dopustilo nesmetan rad na cijelom području Schengena. Uslijed tih problema prijevoznici su početkom rujna najavili blokade graničnih prijelaza. Prosvjedi su 14. rujna odgođeni nakon što su otvoreni izravni kanali komunikacije s Europskom komisijom i nadležnim institucijama. Ipak, iz Konzorcija Logistika Bosne i Hercegovine istaknuli su kako na papiru i dalje nemaju konkretno rješenje. Prijevoznici upozoravaju da posljedice već trpe tvrtke, vozači i opskrbni lanci. Kad vozač iscrpi dopuštenih 90 dana, prisiljen je ostati izvan Schengena sve dok ponovno ne ostvari pravo na ulazak. To tvrtkama donosi dodatne izdatke jer vozač ostaje zaposlen i primljen na plaću, a kamion pritom može stajati bez upotrebe.
Usporedno raste opasnost od gubitka ugovora i teškoća s dostavom robe. Koliko je problem bitan za BiH, pokazuje podatak da je cestovni prijevoz lani činio oko 94% ukupnog prometa roba u državi, dok predstavnici sektora procjenjuju da je taj udio danas i veći. Forto se nada da će primjer Hrvatske slijediti i ostale članice EU-a. BiH je, prema njegovim navodima, o mogućnosti uvođenja sličnog modela pregovarala i s Italijom te drugim državama. Domaćim prijevoznicima hrvatske vize predstavljaju prvi konkretan pomak, ali ne i konačno rješenje. Njihov je cilj ostvariti model koji bi profesionalnim vozačima dopustio neometano obavljanje međunarodnog prijevoza na čitavom području Schengena. Ne dođe li do takvog dogovora, prijevoznici ne isključuju ponovno pokretanje prosvjeda i blokada.
