Premda više od 80 posto oboljelih ne razvije nikakve tegobe, ozbiljniji oblici groznice Zapadnog Nila proteklih su godina usmrtili stotine ljudi diljem Balkana, a među stradalima u BiH našla su se i djeca.
Riječ je o zaraznoj bolesti koja se u prirodi prenosi kroz ciklus koji uključuje ptice i komarce. Na čovjeka je najčešće prenose obični kućni komarci. Ono što je bitno naglasiti jest da se ovaj virus ne širi među ljudima kroz svakodnevni kontakt.
Kod otprilike 80 posto zaraženih ne javljaju se nikakvi znakovi bolesti. Kod preostalih 20 posto pojavljuje se blaži oblik nazvan groznica Zapadnog Nila, koji podsjeća na gripu (povišena tjelesna temperatura, glavobolja te bolovi u mišićima i zglobovima). Tek manje od jedan posto zaraženih — pretežno starije osobe, oni koji boluju od kroničnih bolesti ili djeca oslabljene otpornosti — dobije teške neurološke komplikacije kao što su meningitis ili encefalitis.
Na ovim je prostorima virus prisutan već godinama, a broj oboljelih ima sezonski obrazac — najviše ih je tijekom ljeta i ranije jeseni (od srpnja do listopada), kada su komarci najaktivniji.
Tijekom posljednjih petnaestak godina od ove je zaraze na Balkanu život izgubilo više od 150 do 200 osoba, ponajviše u Srbiji u razdobljima velikih epidemijskih valova 2013., 2018. i 2022. godine. Rast broja oboljelih vidljiv je u regiji i ove sezone, a kao primjer navodi se Sjeverna Makedonija, gdje je zabilježeno više od 35 zaraženih i šest smrtnih ishoda.
Kako piše Večernji.ba, prema službenim brojkama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je do sada potvrđeno sedam osoba zaraženih virusom Zapadnog Nila.
U protekla dva desetljeća u BiH je zabilježeno između pet i deset smrtnih slučajeva vezanih uz komplikacije ove infekcije. Prvi ozbiljniji valovi javili su se nakon velikih poplava 2013. i 2014. godine. Najviše preminulih u jednoj sezoni u BiH evidentirano je 2018. godine u Tuzlanskoj županiji, gdje su umrle tri osobe.
Osobito je dirljiv slučaj iz rujna 2014. godine, kada je u Univerzitetskom kliničkom centru u Banja Luci umro šestogodišnji dječak. On je u kolovozu dovezen u bolnicu s teškom kliničkom slikom, a nakon tjedana provedenih na aparatima za umjetno disanje nažalost je preminuo. Bila je to najmlađa žrtva ovog virusa u BiH, s obzirom na to da bolest samo iznimno rijetko izaziva teške oblike kod najmlađih.
Treba znati i to da virus Zapadnog Nila nije u stanju izazvati pandemiju kakvu poznajemo od COVID-19 ili gripe.
Ljudi, kao i drugi sisavci poput konja, u lancu prijenosa imaju ulogu takozvanih „slijepih domaćina“. To praktički znači da se u ljudskoj krvi ne stvara dovoljno velika količina virusa da bi komarac koji ubode zaraženu osobu mogao bolest prenijeti na nekoga drugoga. S obzirom na to da nema neposrednog širenja s osobe na osobu zrakom ili dodirom, žarišta zaraze uvijek ostaju lokalnog i sezonskog obilježja.
Kako cjepivo za ljude ne postoji, jedina obrana svodi se na sprječavanje uboda komaraca:
Postavite komarnike na prozore i vrata te u zatvorenim prostorijama koristite aparate protiv komaraca.
Kada boravite vani u sumrak i u zoru, odjenite laganu odjeću s dugim rukavima i nogavicama, a na otkrivenu kožu nanesite repelent.
Redovito izlijevajte vodu iz podložaka za cvijeće, bačvi i svih posuda u kojima se u dvorištu nakuplja kišnica, jer upravo su to glavna legla komaraca.
