Naziv korizma dolazi od latinske riječi quadragesima – četrdesetnica. Iz istog korijena nastali su i talijanski quaresima te francuski carême, dok engleski naziv lent upućuje na produljenje dana (lengthen), razdoblje kada dan postaje duži. Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.–340.), piše Bitno.net.
Smisao korizme
Korizma je razdoblje priprave za Uskrs i jedno od najdubljih vremena liturgijske godine. Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji opisuje je kao vrijeme slušanja Božje riječi, obraćenja, priprave i spomena krštenja te pomirenja s Bogom i bližnjima. To je i razdoblje intenzivnije molitve, posta i dobrih djela – “oružja kršćanske pokore”.
Na njezin dvostruki karakter – krsni i pokornički – podsjetio je i Drugi vatikanski sabor. U dokumentu Sacrosanctum Concilium (SC 109) navodi se kako to vrijeme, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike pripravlja na slavlje vazmenog otajstva.
Krsna dimenzija očituje se u pripravi katekumena za sakramente inicijacije, ali i u obnovi vlastitog krsnog identiteta svih vjernika. Pokornički vid ostvaruje se kroz post, molitvu i djela ljubavi.
Riječima Pape Benedikta XVI., korizma podsjeća kako se biti kršćanin može ostvarivati samo kao uvijek novo postajati kršćanin – to nije završen događaj, nego trajni hod obraćenja.
Povijesni razvoj
U prvim stoljećima kršćanstva priprava za Uskrs trajala je tek dan ili dva posta, o čemu svjedoči Hipolit Rimski početkom 3. stoljeća.
Četrdesetodnevni post prvi se put spominje 306. godine u Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog. U rimskoj liturgiji 40-dnevna priprava ustaljuje se od 4. stoljeća, a započinjala je Prvom korizmenom nedjeljom.
Od 6. stoljeća početak korizme pomaknut je na srijedu prije te nedjelje – dan koji danas poznajemo kao Pepelnicu. Tada su pokornici, a kasnije i svi vjernici, primali pepeo kao znak pokore i prolaznosti. Od 11. stoljeća pepeo se pravi od blagoslovljenih grančica s prethodne Cvjetnice.
Korizma je od početaka imala trostruko značenje: pripravu pokornika za pomirenje, pripravu katekumena za sakramente u Vazmenom bdijenju te pripravu svih vjernika za Uskrs.
Koliko traje korizma?
Korizma traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, odnosno Mise večere Gospodnje, kojom započinje Vazmeno trodnevlje. Iako ukupno broji 44 dana, broj 40 tumači se simbolično. Naime, nedjelje se ubrajaju u korizmeno vrijeme, ali svaka nedjelja nosi obilježje uskrsne radosti.
Godine 1969., tijekom reforme kalendara, razmatralo se ukidanje Pepelnice kako bi korizma trajala točno 40 dana, no na izričitu želju Pape Pavla VI. to nije provedeno.
Broj 40 ima snažnu biblijsku simboliku: 40 dana potopa, 40 godina lutanja pustinjom, 40 dana Mojsijeva boravka na Sinaju, 40 dana Isusova posta u pustinji i 40 dana od uskrsnuća do uzašašća.
Korizmene nedjelje
Korizma ima šest nedjelja, a u hrvatskoj tradiciji svaka ima svoje ime: Čista, Pačista (Pračista), Bezimena, Sredoposna, Gluha i Cvjetnica.
Četvrta korizmena nedjelja u općoj Crkvi nosi naziv Laetare (“Veseli se!”), prema riječima proroka Izaije (Iz 66,10–11). Toga dana dopušten je umjereniji liturgijski izričaj – može se koristiti i ružičasta liturgijska boja.
Liturgijske posebnosti
Tijekom korizme oltar se ne ukrašava cvijećem (osim na Laetare i svetkovine), orgulje se koriste samo kao pratnja pjevanju, ne pjeva se “Slava”, a umjesto “Aleluja” koristi se redak prije evanđelja. Liturgijska boja je ljubičasta, znak pokore i sabranosti.
Post i nemrs – u čemu je razlika?
Post znači uzeti jedan puni obrok dnevno, dok nemrs podrazumijeva redovite obroke bez mesa. Strogi post i nemrs obvezni su na Pepelnicu i Veliki petak.
Prema crkvenoj disciplini, post obvezuje vjernike od 18. do 60. godine života, a nemrs sve starije od 14 godina, osim ako je u petak svetkovina. Iznimke vrijede za trudnice, dojilje, bolesnike i osobe koje obavljaju težak fizički rad.
Na dublji smisao posta podsjeća i sv. Leon Veliki:
„Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću.
Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta.“
Posušje.info
