Glavni grad Ukrajine, Kijev, suočava se s ozbiljnom humanitarnom krizom usred jedne od najhladnijih zima posljednjih godina. Nakon ruskog napada 9. siječnja, dijelovi grada ostali su bez grijanja, tople vode i električne energije, što je dodatno pogoršalo ionako teške uvjete života i izazvalo otvoreni politički sukob između predsjednika Volodimira Zelenskog i gradonačelnika Vitalija Klička, piše Kyiv Independent.
Problemi s infrastrukturom – zaleđeni nogostupi, pucanje cijevi i kvarovi na mreži – nisu novost za Kijev, no posljednji ruski napadi gurnuli su grad do granica izdržljivosti.
Zelenski optužuje gradske vlasti
Predsjednik Zelenski javno je kritizirao upravu glavnog grada, ocijenivši stanje u Kijevu „posebno teškim“. Usporedio je reakciju gradskih službi s drugim ukrajinskim gradovima, poput Harkiva, koji je često meta napada, ali je, prema njegovim riječima, bio spremniji za sanaciju posljedica.
“Kijev je, nažalost, učinio mnogo manje – premalo je učinjeno u glavnom gradu. A čak ni ovih posljednjih nekoliko dana nisam vidio dovoljno truda – sve se to mora hitno ispraviti”, izjavio je Zelenski 14. siječnja.
Gradonačelnik Kličko odbacio je optužbe, nazvavši ih neutemeljenima i politički motiviranima, uz tvrdnju da središnja vlast nije osigurala koordinirani odgovor na krizu.
“Grad nije bio spreman”
Neovisni stručnjaci upozoravaju da odgovornost dijele i lokalne i državne institucije. Viktorija Vojcitska, članica nadzornog odbora instituta Mi gradimo Ukrajinu, rekla je za Kyiv Independent:
“Grad nije bio spreman.”
Dodala je kako je mnogo toga moglo biti učinjeno unaprijed, ali da su vlasti međusobno prebacivale odgovornost dok su građani snosili posljedice.
“Već nekoliko godina imamo izvanredno stanje u energetskom sektoru, tako da smo status quo upravljanja ovom situacijom trebali promijeniti davno prije”, istaknula je Vojcitska.
Slične kritike iznio je i potpredsjednik vlade Oleksij Kuleba, koji tvrdi da gradske vlasti nisu uspostavile rezervne izvore napajanja, da kritična infrastruktura nije imala alternativne izvore energije te da je izostala jasna komunikacija sa stanovnicima.
Dugogodišnji politički sukob
Aktualna razmjena optužbi samo je nastavak političkog sukoba Zelenskog i Klička koji traje od 2019. godine. Analitičari ga tumače kao borbu za kontrolu nad Kijevom i njegovim financijama, ali i kao dio šire političke dinamike povezane s Kličkovim mogućim predsjedničkim ambicijama.
Upravljanje Kijevom dodatno je zakomplicirano njegovim posebnim statusom – gradonačelnik se bira na izborima, ali predsjednik tradicionalno imenuje čelnika Kijevske gradske državne uprave. Tijekom rata Zelenski je imenovao Timura Tkačenka na čelo Kijevske vojne uprave, što je dovelo do nejasne podjele ovlasti. Kličko tvrdi da se time potkopava njegovo djelovanje te navodi da od početka rata nije imao izravan sastanak s predsjednikom.
Proračun, kritike i korupcijske optužbe
Kijev raspolaže najvećim lokalnim proračunom u zemlji i bilježi suficit, no Vojcitska tvrdi da su sredstva trošena neodgovorno, uključujući ulaganja u parkove i projekte koji nisu prioritet u ratnim uvjetima.
Unatoč međunarodnoj popularnosti, Kličko se u Ukrajini suočava s kritikama zbog upravljanja gradom, kao i optužbama za korupciju i ilegalnu gradnju povezanu s njegovim suradnicima, prenosi Index.
Olena Pavlenko iz instituta DiXi Group ističe da su međunarodni partneri osigurali generatore i opremu za grijanje, no ostaje nejasno koliko je toga uistinu instalirano i u kakvom je stanju.
Govoreći o daljnjim koracima, Pavlenko upozorava na opasnost politizacije krize:
“Ako se usred zime usredotočimo na pronalaženje krivaca i njihovo kažnjavanje, mislim da bismo mogli ostati bez grijanja. Predložila bih da se ove istrage i kazne zadrže barem dok ne završi sezona grijanja.”
Posušje.info
