Sljedeće ključno pitanje tiče se tehnološkog rješenja predviđenog za rashlađivanje samog centra. Kolike će biti potrebe za vodom razlikuje se od jednog do drugog podatkovnog centra, ovisno o odabranoj tehnologiji, pa se u slučaju mostarskog projekta otvara i tema mogućih posljedica po Neretvu te vodne resurse toga kraja.
U blizini Mostara najavljena je izgradnja podatkovnog centra procijenjene vrijednosti oko 530 milijuna eura i planirane snage od 100 megavata, a upravo golema potreba za električnom energijom i stalnim hlađenjem pokreće rasprave o njegovu mogućem djelovanju na energetski sustav i prirodu.
Podatkovni centri temeljna su okosnica današnjega digitalnog doba jer se unutar njih pohranjuju i procesuiraju ogromne količine informacija. Uz to, ovakvi kompleksi troše znatne količine struje te iziskuju neprekidno rashlađivanje računalne opreme.
Jedan od tih projekata najavljen je za mostarsko područje, uz procijenjenu vrijednost ulaganja od približno 530 milijuna eura. Kako prenosi Večernji.ba, snaga koju bi centar imao trebala bi doseći 100 megavata.
Baš je ta predviđena snaga jedan od razloga zašto projekt izaziva zanimanje, budući da podatkovni centri, za razliku od mnogih drugih velikih potrošača, traže postojanu isporuku struje kroz cijeli dan.
Osim energije nužne za pogon poslužitelja i ostale računalne opreme, velik dio potrošnje otpada na rashladne sustave koji unutar objekta moraju zadržavati primjerenu temperaturu.
Stoga se uz ovu najavu javlja i pitanje kako bi se centar takve snage uopće spojio na energetsku mrežu te bi li njegova potrošnja mogla imati posljedice na postojeći sustav opskrbe strujom u Bosni i Hercegovini.
Drugo bitno pitanje odnosi se na tehnologiju koja bi bila upotrijebljena za hlađenje centra. S obzirom na to da se potrebe za vodom razlikuju ovisno o tehničkom rješenju, kod projekta na mostarskom području postavlja se i dvojba o mogućem utjecaju na Neretvu i lokalne vodne izvore.
Iz dosad dostupnih podataka ipak nije moguće odrediti kakav je točno rashladni sustav planiran niti kolika bi bila njegova potrošnja vode.
Iza projekta stoji američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Za pouzdanu ocjenu kakav bi učinak ovako velik podatkovni centar mogao imati na energetski sustav i okoliš presudni će biti detaljni tehnički podaci, model opskrbe strujom te izabrano rješenje za hlađenje objekta.
