Dobra vijest za umirovljenike jest ta da za isplatu ne moraju predati nikakav zahtjev.
Tijekom prosinca umirovljenicima će biti isplaćen godišnji dodatak na mirovinu, pri čemu njegova visina neće biti ista za svakog korisnika. Za 2026. godinu Vlada je odredila iznos od sedam eura za svaku navršenu godinu mirovinskog staža, dok Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) skreće pozornost na posebno pravilo po kojem će se jednom dijelu korisnika dodatak izračunati prema 15 godina staža, bez obzira na to koliko su stvarno vremena proveli u osiguranju.
Na temelju odluke Vlade donesene 21. listopada, dodatak će ove godine biti veći za jedan euro po godini staža u odnosu na prošlu, kada je iznosio šest eura. Na taj način umirovljenik koji ima 20 punih priznatih godina staža primit će 140 eura, onaj s 30 godina dobit će 210 eura, a korisniku sa 40 godina pripada 280 eura. Govorimo o posebnom godišnjem primanju koje se uplaćuje uz redovitu mirovinu, a nije riječ o trajnom podizanju njezina mjesečnog iznosa, prenosi Večernji list.
Osobito je zanimljiva odredba vezana uz korisnike čija mirovina nije utvrđena na osnovi mirovinskog staža. U skladu sa službenim pojašnjenjem HZMO-a, njima se godišnji dodatak računa na temelju 15 godina mirovinskog staža. S obzirom na to da vrijednost za ovu godinu iznosi sedam eura, ispada da će takvi korisnici primiti 105 eura.
Ovdje je bitno napraviti razliku između korisnika kojima mirovina nije određena prema stažu i onih koji naprosto imaju kraći staž od 15 godina.
Posebno pravilo ne podrazumijeva da će se svakom umirovljeniku s kraćim radnim vijekom samo po sebi priznati 15 godina za potrebe isplate dodatka. Odlučujuće je na kojoj je osnovi utvrđena njegova mirovina te što stoji u rješenju o priznavanju prava.
Kod najvećeg broja korisnika godišnji dodatak dobiva se tako da se broj punih godina mirovinskog staža, prema kojem je utvrđena hrvatska mirovina, pomnoži sa sedam eura. Pritom se u obzir ne uzimaju isključivo godine provedene u uobičajenom radnom odnosu. Iz HZMO-a objašnjavaju da staž za utvrđivanje mirovine može sadržavati staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban, pridodani i dodani staž, ovisno o osnovi po kojoj je mirovina priznata.
To je bitno zato što se broj godina koje korisnik doživljava kao vlastiti radni staž ne mora nužno poklapati s cjelokupnim stažem na osnovi kojeg mu je mirovina određena. Baš je taj podatak ključan za obračun godišnjeg dodatka, a ne samo broj godina koje je osoba doista odradila na radnom mjestu.
Drukčija pravila vrijede i za korisnike obiteljskih mirovina. Njima se dodatak utvrđuje prema punim godinama mirovinskog staža na osnovi kojeg je bila određena mirovina preminulog korisnika, odnosno prema stažu temeljem kojeg je nakon smrti osiguranika utvrđena obiteljska mirovina. Drugim riječima, iznos se ne obračunava jednostavno prema vlastitom radnom stažu osobe koja prima obiteljsku mirovinu.
Kod mirovina ostvarenih po posebnim propisima jednako se tako uzima broj punih godina mirovinskog staža prema kojem je mirovina određena, to jest podatak naveden u rješenju o priznavanju prava. Budući da se pravila izračuna razlikuju, dva korisnika s istim mjesečnim iznosom mirovine ne moraju nužno dobiti jednak godišnji dodatak. Istodobno, umirovljenici s različitim mjesečnim primanjima mogu dobiti jednak dodatak ako im je za obračun priznat isti broj punih godina staža.
Dobra vijest za umirovljenike jest ta da za isplatu ne moraju predati nikakav zahtjev. HZMO će godišnji dodatak uplatiti automatski tijekom prosinca, bez donošenja zasebnog rješenja. Onim korisnicima kojima dodatak ne bude uplaćen u redovitom prosinačkom obračunu, primjerice zbog kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu, isplatit će ga u mjesecu koji slijedi nakon prve redovite isplate mirovine.
Godišnji dodatak ima i nekoliko bitnih značajki po kojima se razlikuje od redovitih mirovinskih primanja. Na njega se ne plaća porez, izuzet je od ovrhe te ne ulazi u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Pravo na godišnji dodatak pripada korisnicima mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima, bez obzira na to kolika su njihova mirovinska primanja. Premda se radi o primanju koje se isplaćuje jedanput godišnje, njegov iznos može biti znatan za umirovljenike s nižim primanjima, osobito u prosincu kada troškovi kućanstva uobičajeno rastu.
Inače, Hrvatska je tijekom 2025. godine mirovine slala u najmanje 52 zemlje. Prema podacima HZMO-a, u inozemstvo je mirovina ukupno isplaćivana za 181.789 korisnika.
Najviše ih živi u Bosni i Hercegovini (68.815) i Srbiji (62.224).
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
