Trebišnjica ponire u Popovu polju te nastavlja svoj put kroz vapnenac koji se proteže ispod Hercegovine. Ta ista voda ponovno izbija na vrelu Omble pokraj Dubrovnika, u podmorskim izvorima u blizini Slanog te kod Čapljine.
Na površini Trebišnjica prijeđe 96,5 kilometara, nakon čega iščezava u ponoru Popova polja i podzemno putuje još 90 kilometara. Njezina ukupna dužina iznosi oko 187 kilometara, zbog čega je svrstavaju među najdulje ponornice na svijetu. Kako piše Pogled.ba, voda koja ponire u Popovu polju ne izbija na jednome mjestu.
Jedan dio izvire na vrelu Omble u Rijeci Dubrovačkoj, drugi u podmorskim izvorima kraj Slanog, a treći na izvoru pokraj Čapljine, koji pripada slivu Neretve. Tlo istočne Hercegovine čini vapnenac, stijena koju voda tijekom tisuća godina otapa stvarajući u njoj pukotine, kanale i špilje. Trebišnjica nestaje pod zemljom na više lokacija: u Cerničkom i Fatničkom polju, a ponajviše u nižem dijelu Popova polja, nedaleko od hrvatske granice, u golemim ponorima Doljašnice i Ponikve.
Podzemna voda od Fatničkog polja do izvora kraj Bileće prevali oko 30 kilometara. Ombla kod Dubrovnika, koja se dijelom hrani upravo tom vodom, ima prosječni protok od 24 kubna metra u sekundi, premda je sama rijeka duga svega tridesetak metara.
Prije nego što su sagrađene hidroelektrane, Popovo polje bilo bi poplavljeno svake jeseni i zime. Voda bi se ondje zadržavala mjesecima, pa su sela uz rubove polja živjela u ritmu jezera koje se pojavljuje i povlači.
Danas se Trebišnjica ubraja među najviše preoblikovane rijeke u regiji. Brana Grnčarevo kraj Bileće izgrađena je 1967. godine i tako stvorila Bilećko jezero koje se prostire na 33 četvorna kilometra, a doseže dubinu do 104 metra. Godine 1979. riječno korito kroz Popovo polje obloženo je betonom na dionici od 67 kilometara, kako voda ne bi ponirala kroz manje vrtače.
Voda se danas tunelima usmjerava prema hidroelektranama smještenima blizu Trebinja, Dubrovnika i Čapljine. Hidroelektrane Trebinje i Dubrovnik zajedno godišnje daju oko 2,19 milijardi kilovat-sati električne energije.
Taj isti podzemni sustav predstavlja stanište jednoj od najbogatijih špiljskih fauna na planetu. U špilji Vjetrenici kraj Zavale, na rubu Popova polja, zabilježeno je više od 200 vrsta, a njih oko 37 ondje je prvi put opisano. Vjetrenica je 2024. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Zbog svega toga hidrolozi Trebišnjicu ne promatraju kao jednu rijeku, nego kao sustav koji spaja krška polja, podzemne kanale i more, i to preko granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
