Čović: Dogovor o plinovodu do Posušja i Mostara očekuje se do kraja travnja

dragan covic screen

Ukapljeni prirodni plin s hrvatskog LNG terminala na otoku Krku u budućnosti bi mogao stizati i u Hercegovinu te srednju Bosnu. Riječ je o projektu Južne plinske interkonekcije, za koji interes pokazuju Hrvatska, Bosna i Hercegovina, ali i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.

Projekt podrazumijeva izgradnju plinovoda koji bi išao od Dugopolja u Hrvatskoj preko Posušja, Tomislavgrada i Mostara do Novog Travnika, čime bi se Bosna i Hercegovina povezala s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku.

O ovoj temi proteklih su tjedana u Sarajevu i Mostaru održani sastanci s potencijalnim američkim investitorima. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je kako s hrvatske strane u Bosni i Hercegovini ne postoje posebni uvjeti za gradnju plinovoda ukoliko projekt bude realizirao američki investitor.

„Uvjeren sam da će to biti snažan koncesionar koji je zainteresiran, osim južne plinske interkonekcije, i za izgradnju tri ili četiri plinske elektrane u Bosni i Hercegovini snage oko 400 megavata“, rekao je Čović.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Damir Džeba istaknuo je kako je strateški interes i Bosne i Hercegovine i Federacije BiH da se kroz zakonodavni okvir što prije omogući dolazak američkog investitora kako bi se započelo s realizacijom projekta.

Projekt Južne plinske interkonekcije nije moguć bez suradnje s Republikom Hrvatskom. Ministar energetike i rudarstva Federacije BiH Vedran Lakić naglasio je kako je riječ o strateškom povezivanju s Hrvatskom koje bi dodatno unaprijedilo gospodarsku suradnju i dobrosusjedske odnose.

Bosna i Hercegovina bi, kako se navodi, trebala uskoro usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, nakon čega bi BiH i Hrvatska mogle potpisati međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda. Očekuje se da bi taj sporazum mogao biti potpisan krajem travnja na skupu Inicijative triju mora u Dubrovniku.

Osim plinovoda, projekt predviđa i izgradnju plinskih elektrana u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli, gdje se nalaze veliki industrijski potrošači energije.

U razgovorima se spominje i mogućnost uključivanja američke kompanije Bechtel u infrastrukturne projekte u regiji, uključujući gradnju Koridora Vc i Jadransko-jonske autoceste, što bi dodatno povećalo energetsku i infrastrukturnu sigurnost u ovom dijelu Europe.

Posusje.info

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.