Sjećanje na pobjedu ostvarenu u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ svoju punu vrijednost dobiva tek kada se čuva kao istina, prenosi novim naraštajima i pretvara u odgovornost prema slobodi izborenoj žrtvom hrvatskih branitelja. Tu je poruku iz Knina uputilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je sudjelovalo u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te 31. obljetnice „Oluje“.
Predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, zajedno s izaslanstvom, položili su vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, odajući počast svima čija je žrtva ugrađena u temelje hrvatske slobode piše pogled.ba.
„Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’ potvrdila je snagu hrvatskoga zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskoga naroda na slobodu i vlastitu državu. Ta pobjeda imala je snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je u najtežim godinama dijelio istu borbu, žrtvu i nadu“, poručio je Čović, čestitavši svim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito braniteljima.
Obilježavanje je započelo svetom misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. „Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. ‘Oluja’ pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme“, kazao je u propovijedi. Nakon mise uslijedilo je odavanje počasti kod spomenika te središnja svečanost na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi.
Operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. u 5 sati, a u samo 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara okupiranoga područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza. U operaciji su život položila 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, a dvojica se još uvijek vode kao nestala. „Oluja“ je prekinula dugotrajnu opsadu bihaćkoga područja i bitno promijenila strateški odnos snaga u BiH.
Nakon „Oluje“ uslijedile su operacije „Maestral“ i „Južni potez“, uz istodobno napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine, čime je otvoren prostor za završetak rata i početak mirovnih pregovora. Vojni uspjesi iz ljeta i jeseni 1995. zajedno s međunarodnim diplomatskim djelovanjem stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum, a Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga.
