Za Bosnu i Hercegovinu, koju je u razdoblju nastanka Europske unije pogodio rat, put prema europskim integracijama postao je jedno od temeljnih vanjskopolitičkih usmjerenja u godinama nakon sukoba.
Europska unija ovih dana bilježi 33. godišnjicu svoga službenog nastanka, a Bosna i Hercegovina, koja je kandidatski status stekla potkraj 2022. godine, i dalje očekuje prvu međuvladinu konferenciju te službeni početak pristupnih pregovora, bez obzira na odluku koju je Europsko vijeće donijelo u ožujku 2024. godine. Kako piše Večernji list, Europska unija zaživjela je 1. studenoga 1993. godine, kada je na snagu stupio Ugovor iz Maastrichta, koji je 7. veljače 1992. godine potpisan u Nizozemskoj. Tim je dokumentom dotadašnja gospodarska povezanost europskih država prerasla u širu političku zajednicu, uz uvođenje europskog građanstva, zajedničke vanjske i sigurnosne politike te postavljanje osnova za gospodarsku i monetarnu uniju. Ugovor su tada potpisale 12 država, a danas EU broji 27 članica, nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo 2020. godine istupilo iz Unije.
Za Bosnu i Hercegovinu, koju je u vrijeme osnutka Europske unije pogodio rat, europske su integracije postale jedno od ključnih vanjskopolitičkih opredjeljenja u poslijeratnom razdoblju. Prvi važan korak na tome putu bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, koji je zaživio 1. lipnja 2015. godine. Zahtjev za članstvo BiH je uputila u veljači 2016. godine, dok je Europska komisija u svibnju 2019. iznijela mišljenje u kojem je definirala 14 ključnih prioriteta u područjima demokracije, djelotvornosti institucija, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Kandidatski status BiH je od Europskog vijeća dobila u prosincu 2022. godine, a u ožujku 2024. donesena je odluka o otvaranju pristupnih pregovora. Ipak, njihov službeni početak još uvijek ovisi o ispunjenju preostalih reformskih uvjeta te o usvajanju pregovaračkog okvira.
Voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca upozorio je da država, više od dvije i pol godine nakon donošenja odluke o otvaranju pregovora, i dalje nije ispunila neke od ključnih obveza. Riječ je, među ostalim, o usvajanju Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH usklađenih s europskim standardima, kao i o imenovanju glavnog pregovarača koji bi državu predstavljao u pristupnom procesu.
Soreca je istaknuo da je BiH ipak ostvarila stanovit napredak, prvenstveno u suradnji policijskih agencija, sigurnosti i upravljanju granicama, uključujući dovršetak sporazuma s Frontexom, no da ključne reforme u pravosuđu i dalje ostaju nedovršene. Upozorio je i kako BiH do kraja godine riskira gubitak dodatnih 373 milijuna eura iz Plana rasta za zapadni Balkan, nakon što su joj prethodno predviđena sredstva već umanjena za 108 milijuna eura.
Reformsku agendu BiH Europska komisija potvrdila je u prosincu 2025. godine, čime je otvoren put za korištenje do 976,6 milijuna eura europske potpore, no isplata tih sredstava ovisi o ispunjenju pravnih i institucionalnih uvjeta te o provedbi dogovorenih reformi.
Nakon Općih izbora koji su održani 4. listopada ove godine, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas te europska povjerenica za proširenje Marta Kos pozvale su novoizabrane dužnosnike da bez odlaganja uspostave institucije i nastave s reformskim aktivnostima. U zajedničkom su priopćenju istaknule da je nužno provesti korake predviđene preporukama Europske komisije kako bi Vijeće EU-a moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.
Usporedno s time, Europsko vijeće je na sastanku održanom 15. i 16. listopada potvrdilo kako proširenje i dalje predstavlja geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta, uz napomenu da napredak svake zemlje kandidatkinje ovisi o pojedinačno postignutim rezultatima, posebice na području vladavine prava.
Građanima Bosne i Hercegovine proces europskih integracija već je donio određene prednosti, među kojima su bezvizni režim za putovanja u schengenski prostor od prosinca 2010. godine, trgovinske olakšice kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te prilika za sudjelovanje u europskim programima poput Erasmusa+. Unatoč tomu, članstvo u Europskoj uniji ostaje dugoročan cilj koji iziskuje cjelovito usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim pravnim standardima, jačanje institucija i provedbu reformi.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
