Na ulicama Vilniusa svakodnevni život teče uobičajenim ritmom, no iza te prividne normalnosti Litva intenzivno radi na jačanju svoje sigurnosti. Kao članica NATO-a i Europske unije koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, ova baltička država rat u Ukrajini ne doživljava kao udaljeni sukob, već kao ozbiljno i neposredno upozorenje, piše Euronews.
Rastuća percepcija prijetnje
Litavske vlasti procjenjuju da će se sigurnosna prijetnja iz Rusije dodatno pojačati u sljedeće tri do pet godina. Zamjenik ministra nacionalne obrane Karolis Aleksa ističe jačanje ruske vojske, njezinu spremnost na uporabu sile te ambiciju Moskve da preoblikuje europski sigurnosni poredak.
Rusija je pokazala i volju i spremnost da upotrijebi vojnu silu za postizanje svojih ciljeva”, rekao je Aleksa za Euronews, navodeći Ukrajinu kao najjasniji primjer.
“Ne radi se samo o Ukrajini. Ruski režim će upotrijebiti vojnu silu kao alat za promjenu europske sigurnosne arhitekture.”
Bez obzira na ishod rata u Ukrajini – bilo da završi primirjem ili mirovnim sporazumom – u Vilniusu očekuju nastavak jačanja ruskih vojnih kapaciteta duž istočnog krila NATO-a, uključujući Kalinjingrad. Ako odvraćanje ne bude dovoljno snažno, upozorava Aleksa, svi pokazatelji upućuju na rast rizika od daljnje eskalacije i agresije.
Saveznici na terenu
Litva odvraćanje vidi prije svega u vidljivoj prisutnosti savezničkih snaga. Od 2022. godine NATO je znatno povećao svoju aktivnost u zemlji, pri čemu ključnu ulogu imaju Sjedinjene Američke Države i Njemačka.
Posebno se ističe odluka Berlina o trajnom raspoređivanju brigade u Litvi do 2027. godine, što Aleksa opisuje kao snažan politički i vojni signal.
“Ovdje se radi o obrani od prvog centimetra našeg teritorija”, naglasio je.
“To mora biti kolektivni napor, a ne samo nacionalna odgovornost svake članice NATO-a.”
Njemačke snage već su prisutne, dok Litva ubrzano prilagođava infrastrukturu za prihvat cijele brigade. Američke postrojbe održavaju stalnu rotacijsku prisutnost, a saveznici poput Nizozemske i Norveške sudjeluju u kopnenim, zračnim i pomorskim operacijama.
Protuzračna obrana ima sve važniju ulogu. Litva razvija vlastite kapacitete, dok NATO saveznici rotiraju protuzračne sustave i borbene zrakoplove u baltičkoj regiji. Na moru se nastavlja NATO-ova baltička misija, uz dodatne napore Europske unije na zaštiti kritične infrastrukture.
Izgradnja nacionalne vojne moći
Uz savezničku potporu, Litva snažno ulaže i u vlastite obrambene kapacitete. Vlada se obvezala da će do 2030. godine uspostaviti potpuno operativnu nacionalnu diviziju sposobnu djelovati rame uz rame s NATO snagama.
“To ne znači samo borbene brigade, već i sve prateće sposobnosti”, pojasnio je Aleksa, naglašavajući važnost logistike, inženjerije, medicinske potpore te zapovjedno-nadzornih sustava.
U sklopu modernizacije Litva ulaže milijarde eura u novu opremu, uključujući tenkove, borbena vozila pješaštva CV90, njemačke i francuske topničke sustave te američko raketno topništvo HIMARS.
“Ne kupujemo samo platforme”, rekao je Aleksa.
Litva gradi “interoperabilne jedinice, spremne za borbu do kraja 2030. godine”.
Totalna obrana i uloga društva
Sigurnosna strategija Litve nadilazi vojni sektor. Koncept totalne obrane usmjeren je na jačanje otpornosti cijelog društva. Važnu ulogu ima Litavski savez strijelaca, dobrovoljačka organizacija nalik nacionalnoj gardi, čije je članstvo poraslo s oko 10.000 u 2021. na više od 18.000 danas.
“To pokazuje energiju i predanost našeg društva”, rekao je Aleksa.
Litva ove godine izdvaja oko 5 posto BDP-a za obranu, a javna potpora tim ulaganjima iznimno je visoka. Prema anketi ministarstva obrane, gotovo 80 posto građana podržava prisutnost NATO snaga u zemlji.
Izgradnja vještina i otpornosti
Dok se raspravlja o budućnosti novačenja, uključujući mogućnost šireg uključivanja žena, vlasti sve više ulažu u obrazovanje i civilne vještine. U škole se uvode sadržaji o nacionalnoj sigurnosti i otpornosti, a potiču se i inicijative poput centara za obuku civilnih dronova.
“To nije priprema za rat u brutalnom smislu”, naglasio je Aleksa.
“Radi se o izgradnji civilnih vještina i otpornosti u modernom sigurnosnom okruženju.”
Posebna se pažnja posvećuje hibridnim prijetnjama – kibernetičkim napadima, dezinformacijama i sabotažama.
“Već vidimo da se te metode koriste. Budući sukobi mogu započeti bez prelaska tenkova preko granica”, upozorio je Aleksa.
Europska i transatlantska potpora
Litva svoje obrambene planove snažno veže uz potporu EU-a i NATO-a. Putem europskih “sigurnih zajmova” do 2030. godine bit će joj dostupno do 6,3 milijarde eura za oko 50 obrambenih projekata. Vilnius očekuje dodatna sredstva kroz obrambene programe EU-a i budući višegodišnji proračun Unije.
Jednako važnima smatraju se regulatorne reforme koje bi ubrzale proizvodnju i smanjile birokratske prepreke u europskoj obrambenoj industriji, kao i jačanje vojne mobilnosti – takozvanog “vojnog Schengena”.
Litva pritom ostaje jedan od najsnažnijih podupiratelja Ukrajine, obvezavši se izdvajati najmanje 0,25 posto BDP-a za vojnu pomoć, uz zajedničke projekte obrambene proizvodnje s Kijevom i europskim partnerima, prenosi Index.
Posušje.info
