Gospodarski fenomen ŽZH: Tek pet posto zaposlenih, a čak 12,5 posto ukupne dobiti FBiH

Gospodarski fenomen ŽZH: Tek pet posto zaposlenih, a čak 12,5 posto ukupne dobiti FBiH

Gospodarski fenomen ŽZH: s tek pet posto zaposlenih u FBiH ostvaruje čak 12,5 posto ukupne čiste dobiti i vodeći neto rezultat po radniku.

Gospodarska društva u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarila su tijekom 2025. godine ukupne prihode u visini od 79,26 milijardi KM, dok je njihov neto financijski rezultat, odnosno čista dobit preostala nakon odbijanja gubitaka, dosegnuo 4,9 milijardi KM.

Podatke Financijsko-informatičke agencije (FIA) analizirao je BiznisInfo.ba te su oni razotkrili znatne razlike u ekonomskoj snazi deset županija Federacije BiH, ali i nekoliko iznimno zanimljivih trendova, kako piše jabuka.tv.

Iako Sarajevska županija, kao što se i očekivalo, prednjači u većini financijskih pokazatelja, određene mnogo manje županije postižu dojmljive rezultate s obzirom na broj tvrtki i radnika.

Riječ je o financijskim pokazateljima gospodarskih društava razvrstanima po županijama FBiH u 2025. godini – prihodima, dobiti, izvozu te broju kompanija i zaposlenih, sve prema podacima FIA-e.

Osobito se ističe Zapadnohercegovačka županija (ŽZH), koja je po broju radnika tek sedma u Federaciji BiH, no prema postignutom neto financijskom rezultatu smjestila se na visoko treće mjesto.

Na području Sarajevske županije upisano je 10.330 gospodarskih društava, što premašuje trećinu svih kompanija u Federaciji BiH. Te su tvrtke lani prihodovale 30,21 milijardu KM, odnosno otprilike 38 posto ukupnih prihoda gospodarstva FBiH.

Zapošljavale su 122.753 radnika, a njihova je dobit dosegnula 1,56 milijardi KM. Ipak, kod tumačenja ovih brojki valja uzeti u obzir poseban položaj Sarajeva kao glavnoga grada Bosne i Hercegovine.

Mnoge velike domaće i inozemne kompanije koje posluju po cijeloj državi imaju sjedište upisano u Sarajevu, gdje se bilježe njihovi financijski rezultati, premda znatan dio poslovanja obavljaju u drugim gradovima i županijama.

Zbog toga se ukupni prihodi tvrtki sa sjedištem u Sarajevskoj županiji ne smiju izjednačiti isključivo s gospodarskom aktivnošću na tom području.

Tuzlanska županija nalazi se na drugom mjestu po broju gospodarskih društava, ukupnim prihodima, zaposlenosti i neto financijskom rezultatu. U njoj djeluje 4.467 kompanija koje su prošle godine prihodovale 12,17 milijardi KM i zapošljavale više od 70.000 radnika. Njihov je neto financijski rezultat iznosio 901 milijun KM.

Treće mjesto prema prihodima pripada Zeničko-dobojskoj županiji s 10,54 milijarde KM, nakon koje slijede Hercegovačko-neretvanska sa 7,73 milijarde te Zapadnohercegovačka županija sa 6,94 milijarde KM. Tih pet županija zajedno ostvaruje preko 85 posto svih prihoda gospodarskih društava u Federaciji BiH.

Snaga zapadne Hercegovine

Naročito zanimljivu sliku pruža analiza rezultata Zapadnohercegovačke županije, u čiji sastav ulaze Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje. Na tom je prostoru upisano tek 1.557 gospodarskih društava koja zapošljavaju 18.597 radnika.

Usprkos tome, tvrtke iz ovog dijela BiH prihodovale su gotovo sedam milijardi KM te ostvarile dobit od čak 612 milijuna KM. Po neto financijskom rezultatu ova se županija nalazi neposredno iza Sarajevske i Tuzlanske, i to ispred znatno većih industrijskih i gospodarskih središta kakva su Zeničko-dobojska i Hercegovačko-neretvanska županija.

Zapadnohercegovačka županija raspolaže tek s otprilike pet posto ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim društvima FBiH, no istodobno ostvaruje čak 12,5 posto cjelokupnog neto financijskog rezultata, to jest čiste dobiti. Ove brojke svjedoče o tome koliko je moćan gospodarski sektor na razmjerno malenom prostoru zapadne Hercegovine.

Kada se neto financijski rezultat gospodarskih društava usporedi s brojem zaposlenih, Zapadnohercegovačka županija uvjerljivo preuzima prvo mjesto. Neto financijski rezultat kompanija u toj županiji dosegnuo je 32.925 KM po radniku na godišnjoj razini.

Za usporedbu, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji taj je iznos 13.113 KM, u Tuzlanskoj 12.808 KM, a u Sarajevskoj županiji 12.693 KM. Prosjek Federacije BiH iznosi 13.284 KM po zaposlenome.

Riječ je o neto rezultatu kompanija po zaposlenom u županijama FBiH u 2025. godini. ŽZH predvodi s 32.925 KM, uz prosjek FBiH od 13.284 KM.

Zapadnohercegovačka županija tako postiže gotovo dva i pol puta viši neto financijski rezultat po radniku od federalnog prosjeka.

Dakako, taj pokazatelj ne govori neposredno o produktivnosti pojedinih radnika, nego odražava i strukturu gospodarstva, profitabilnost tvrtki, kapitalnu intenzivnost poslovanja te druge čimbenike.

Što se tiče prihoda od izvoza, Sarajevska županija zauzima prvo mjesto s 2,62 milijarde KM. No, odmah je iza nje Zeničko-dobojska županija, čije su kompanije ostvarile 1,83 milijarde KM izvoznih prihoda.

Slijede Tuzlanska županija s 1,63 milijarde KM, Hercegovačko-neretvanska s 990 milijuna te Zapadnohercegovačka s 988 milijuna KM. Tvrtke iz svih deset županija Federacije BiH zajedno su ostvarile 9,77 milijardi KM prihoda od izvoza.

Rezultati Zeničko-dobojske županije potvrđuju koliko je industrijska baza tog dijela zemlje važna za plasman domaćih proizvoda na strana tržišta.

Imovina i ukupni rezultati FBiH

Zanimljiv je i podatak o cjelokupnoj vrijednosti imovine gospodarskih društava. Dok je Sarajevska županija očekivano na prvom mjestu s imovinom vrijednom 37,85 milijardi KM, drugo mjesto zauzima Hercegovačko-neretvanska županija s 14,27 milijardi KM.

Za njom slijede Tuzlanska županija s 11,8 milijardi te Zeničko-dobojska županija s 10,07 milijardi KM. Ukupna vrijednost imovine gospodarskih društava u Federaciji BiH na koncu 2025. godine bila je blizu 93 milijarde KM.

U Federaciji BiH zabilježeno je sveukupno 28.634 gospodarskih društava, koja zapošljavaju 368.966 radnika. Od toga je njih 19.090 poslovalo s dobiti, dok je 8.264 iskazalo gubitak.

Zajednička dobit profitabilnih kompanija dosegnula je 6,08 milijardi KM, dok su tvrtke koje su poslovale s minusom ostvarile ukupni gubitak od 1,18 milijardi KM. Krajnji neto financijski rezultat gospodarstva Federacije BiH tako je iznosio 4,9 milijardi KM.

Podaci svjedoče o tome da, premda je Sarajevo najveće poslovno središte u zemlji, znatan dio gospodarske snage Federacije BiH leži izvan glavnoga grada – u industrijskim središtima Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije, kao i u izrazito profitabilnim kompanijama zapadne Hercegovine.

Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.