Letovi s aerodroma u Dubaiju su započeli, a za sutra je planiran polazak prve grupe bh. državljana prema Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Fenu Elmedin Konaković. Naglasio je da je situacija na području zemalja Zaljeva i dalje nepredvidiva i kompleksna.
Prema njegovim riječima, jedna grupa građana trebala bi sutra poletjeti redovnom linijom iz Dubaija prema BiH, no okolnosti na terenu ostaju promjenjive. Ako se povratak bude odvijao redovnim letovima, masovne evakuacije neće biti potrebne.
Konaković je jutros razgovarao s Borjana Krišto, a najavio je i konzultacije s Ministarstvom financija BiH o mogućem angažmanu čarter leta, ukoliko se ukaže potreba. Istaknuo je da bi se takav let mogao financirati iz sredstava rezerve Vijeća ministara, ali tek nakon potvrde nadležnog ministarstva.
Dodao je da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH u direktnim kontaktima sa Saudijskom Arabijom dogovorilo mogućnost izdavanja viza na kopnenoj granici u slučaju obustave zračnog prometa. Također je potvrdio da je razgovarao s ministrom vanjskih poslova Srbije Marko Đurić, koji je ponudio pomoć pri evakuaciji, te da bi se troje bh. državljana moglo pridružiti letu iz Egipta.
Govoreći o situaciji u Iranu, posebno u Teheranu, Konaković je stanje ocijenio izrazito zabrinjavajućim. U Teheranu se, prema dostupnim informacijama, nalazi manji broj bh. državljana, dok su obitelji zaposlenika diplomatskog osoblja ranije napustile zemlju.
Najveći broj bh. državljana koji su u kontaktu s diplomatsko-konzularnim predstavništvima nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u komunikaciji s ambasadom. Oko 300 ih je u Kataru, 100 u Kuvajtu, dok su manje grupe evidentirane u Bahreinu i Omanu.
Ministar je naveo kako su vlasti u Emiratima prioritet dale osobama koje su bile u tranzitu, te izrazio nadu da neće doći do novih nepredviđenih okolnosti koje bi spriječile planirani povratak građana.
Posusje.info
AMERIČKI VOJNI POVJESNIČAR: Armija BiH je krenula na Hrvate po planu iz Sarajeva
Ugledni američki vojni povjesničar i bivši časnik vojske SAD-a dr. Charles R. Shrader u svojim istraživanjima i knjizi Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni (1992.-1994.) iznio je zaključke koji ozbiljno dovode u pitanje godinama nametani narativ o hrvatskoj odgovornosti za sukobe u srednjoj Bosni.
Shrader, doktor povijesti sa Sveučilišta Columbia, bivši predavač na West Pointu, Ratnoj školi i Školi Glavnog stožera američke vojske, autor brojnih znanstvenih radova te sudionik vojnih misija u Vijetnamu, Italiji i Njemačkoj, proveo je višegodišnje terensko i arhivsko istraživanje. Analizirao je tisuće dokumenata, razgovarao s brojnim sudionicima i svjedocima te obišao gotovo sva ključna bojišta srednje Bosne. Rezultat tog rada je jasan. Sukob nisu započele hrvatske snage, nego Armija BiH i to planski.
Cijela priča ispričana naglavačke
“Nakon svega što sam proučio, postalo mi je jasno da je cijela priča ispričana naglavačke”, izjavio je Shrader u jednom intervjuu, dodajući kako su međunarodni promatrači i sudovi često djelovali na temelju djelomičnih i netočnih informacija.
Prema njegovim nalazima, odluka o napadu na Hrvate donesena je u muslimanskom političkom i vojnom vrhu u Sarajevu već u jesen 1992. godine, dok su operacije na terenu započele početkom 1993.
Shrader posebno kritizira način na koji su pojedine presude ICTY-a u Haagu donesene bez potpune vojne slike događaja.
Prvi udari već u siječnju 1993.
Armija BiH već u siječnju 1993. pokreće koordinirane napade u srednjoj Bosni, s ciljem presijecanja komunikacija HVO-a, ponajprije pravca Kiseljak, Busovača, Vitez. Već 23. siječnja blokirana je regionalna prometnica kod Kaćuna, a 27. siječnja iz pravca Zenice, Lašve i Dusine započeo je snažan napad muslimanskih snaga na Busovaču, u kojem je sudjelovalo oko 8.500 vojnika. Ti su sukobi, prema Shraderu, bili uvod u veliku ofenzivu koja je započela u travnju 1993. godine.
Nakon toga otvaraju se nova žarišta u Vitezu, Travniku, Novom Travniku i drugim općinama srednje Bosne.
Pet brigada, mudžahedini i Zelena legija
U napadima je sudjelovalo najmanje pet brigada Armije BiH, vrlo šarolikog sastava, od regularnih postrojbi do mudžahedina i tzv. Zelene legije. Shrader navodi kako je riječ o ranije planiranoj operaciji Glavnog stožera Armije BiH, s ciljem razbijanja hrvatskih prostora u srednjoj Bosni i otvaranja nove bojišnice prema postrojbama HVO-a.
HVO nije imao ni plan ni snagu za ofenzivu
Američki vojni stručnjak naglašava kako HVO u srednjoj Bosni nije planirao ofenzivne operacije niti je imao kapacitete za takav pothvat.
“Svatko tko razumije vojne odnose snaga jasno vidi da Hrvati nisu započeli sukob”, zaključuje Shrader, odbacujući tvrdnje o navodnom planu etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Naprotiv, smatra da je riječ o unaprijed pripremljenoj ofenzivi Armije BiH.
Propaganda presudno oblikovala percepciju
Shrader upozorava i na snažan propagandni aparat muslimanske strane, koji je, uz potporu pojedinih islamskih zemalja i njihovih medijskih i obavještajnih mreža, uspio stvoriti sliku isključive hrvatske krivnje. Istodobno su, navodi, sustavno prešućivani zločini Armije BiH, djelovanje mudžahedina, etnička čišćenja te politički dogovori i kontakti s drugom stranom.
Njegova studija do danas ostaje jedno od najdetaljnijih vojno-povijesnih istraživanja sukoba u srednjoj Bosni i predstavlja ozbiljan izazov službenim interpretacijama rata u Bosni i Hercegovini.