Brojni simptomi koje mnogi svakodnevno pripisuju umoru, promjeni vremena ili „lošem danu“ mogli bi imati dublji uzrok. Prema upozorenju liječnice opće prakse, frustrirajući zdravstveni problemi s kojima se suočavate možda su posljedica stresa – čak i ako toga niste svjesni.
Početak godine za mnoge je jedno od najizazovnijih razdoblja. Hladno i mračno vrijeme, povratak poslovnim obavezama te opća zimska bezvoljnost dodatno pojačavaju pritisak, piše Express.co.uk.
Istraživanje koje je prošle godine proveo Lloyds Pharmacy Online Doctor na uzorku od 1000 ljudi pokazalo je da se gotovo četvrtina Britanaca (22 posto) osjeća pod stresom svakoga dana. Među ženama je taj postotak još izraženiji – 25 posto njih navodi da su svakodnevno pod stresom, dok je kod muškaraca ta brojka 18 posto.
Unatoč tome, čak 48 posto ispitanika izjavilo je da nikada nisu uzeli slobodan dan s posla zbog stresa. Iako ga mnogi doživljavaju isključivo kao emocionalni problem, stres se vrlo često manifestira kroz fizičke simptome.
Liječnica Bhavini Shah objasnila je na koje se načine to najčešće događa.
Gubitak tjelesne težine i probavne tegobe
“Poznato je da stres kod nekih ljudi izaziva gubitak apetita, zbog čega na kraju jedu manje ili se okreću lošijim prehrambenim navikama, poput grickanja umjesto cjelovitih obroka. Neki mogu osjetiti i želučane tegobe tijekom stresnih razdoblja. U nekim slučajevima stres usporava probavu, što uzrokuje nadutost, bol i zatvor, dok će je kod drugih ubrzati i izazvati proljev”, pojasnila je liječnica.
Drugim riječima, promjene u težini ili učestale probavne smetnje ne moraju uvijek imati klasičan gastroenterološki uzrok – ponekad je u pozadini kronična napetost.
Glavobolje i migrene
Jedan od najčešćih fizičkih znakova stresa su glavobolje.
“Stres je čest okidač za glavobolje, nerijetko zbog pojačane napetosti mišića u ramenima, vratu, čeljusti i glavi. Neki ljudi također mogu nesvjesno škrgutati zubima kad su pod stresom”, rekla je dr. Shah.
“Ta fizička napetost, koju obično uzrokuju svakodnevni stresori poput pritiska na poslu ili financijskih briga, može dovesti do tenzijskih glavobolja jer se mišići stežu kao odgovor na stres. Stres također može potaknuti migrene ako ste im skloni”, dodala je.
Povišeni krvni tlak
Iako povremeni stres ima kratkotrajan učinak na organizam, problem nastaje kada postane kroničan.
“Dok povremeni stres ima privremeni učinak na krvni tlak, kronični stres može navesti ljude da usvoje nezdrave navike koje mogu povisiti tlak i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara”, upozorila je liječnica.
Dugotrajna izloženost stresu tako može imati ozbiljne posljedice za kardiovaskularno zdravlje.
Erektilna disfunkcija
Stres može utjecati i na spolno zdravlje muškaraca.
“Kod muškaraca, hormoni stresa mogu ometati proizvodnju testosterona, što može smanjiti libido i dovesti do problema s erekcijom. Ako se to već događalo, muškarac može o tome razmišljati, što dodatno povećava razinu tjeskobe”, nastavila je.
Riječ je o začaranom krugu u kojem stres potiče problem, a sam problem zatim dodatno pojačava stres.
Kako ublažiti simptome stresa?
Klinička psihologinja, dr. Ravi Gill, istaknula je da je ključno kombinirati odmor s konkretnim, proaktivnim koracima.
“Kombinirajte odmor s proaktivnim strategijama poput postavljanja granica, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, traženja podrške i rješavanja organizacijskih problema kako biste ublažili stres povezan s poslom”, savjetovala je.
Male, ali dosljedne navike također mogu napraviti veliku razliku.
“Male dnevne aktivnosti poput vođenja dnevnika zahvalnosti mogu preusmjeriti fokus na pozitivne stvari, a slušanje glazbe ili podcasta može brzo popraviti raspoloženje. Kreativni hobiji poput crtanja, kuhanja ili sviranja instrumenta pružaju zdravu distrakciju i način izražavanja, što pomaže smanjiti razinu stresa jer nude i mentalni bijeg i konstruktivan način za obradu emocija”, objasnila je.
Dodaje i kako nekoliko minuta svjesnog disanja može umiriti um, dok izbjegavanje ekrana prije spavanja doprinosi kvalitetnijem snu i boljoj regulaciji stresa.
“Male dnevne rutine i navike pomažu u smanjenju stresa stvaranjem strukture, predvidljivosti i osjećaja kontrole u inače užurbanim ili neizvjesnim životima. S psihološkog stajališta, rutine smanjuju umor od donošenja odluka automatiziranjem jednostavnih zadataka, oslobađajući tako mentalnu energiju za važnije izazove. S vremenom, rutine djeluju kao sidra koja pojedincima pomažu da se učinkovitije nose sa stresom, uspostavljajući ravnotežu između obaveza i trenutaka posvećenih sebi”, zaključila je dr. Ravi Gill.
Posušje.info
