Bosna i Hercegovina bi do konca rujna trebala zaokružiti tehničku podlogu jednog od najzahtjevnijih projekata prostornih podataka u državi.
Riječ je o sveobuhvatnom projektu LiDAR mapiranja teritorija BiH, koji bi institucijama po prvi put trebao pružiti mogućnost planiranja izgradnje cesta, nadzora klizišta i opasnosti od poplava, bilježenja bespravne gradnje, gospodarenja šumama i poljoprivrednim površinama te unaprjeđenja sigurnosti zračnog prometa na jedinstvenoj i iznimno preciznoj trodimenzionalnoj osnovi, prenosi Večernji.ba.
Snimanje područja je okončano, a projekt vrijedan otprilike 1,8 milijuna eura te financiran od Europske unije trenutačno se nalazi u završnom stadiju koji obuhvaća obradu, ispravke, kontrolu kvalitete i konačno prihvaćanje golemog obujma prikupljenih prostornih podataka.
Dogovoreni krajnji rok za dovršetak svih aktivnosti određen je za 22. rujna ove godine.
LiDAR je skraćenica od Light Detection and Ranging (Detekcija i određivanje udaljenosti svjetla) i omogućuje vrlo precizno zračno snimanje terena te izradu trodimenzionalnog prikaza prostora. Ishod nisu tek uobičajene karte, nego opsežni skupovi prostornih točaka iz kojih nastaje digitalni model terena koji predočava reljef te digitalni model površine koji obuhvaća i objekte na tlu.
Takve je podatke moguće ugraditi u geografske informacijske sustave i primijeniti kao preciznu podlogu za gotovo sve djelatnosti koje ovise o spoznaji što se nalazi na nekom području, na kojoj se visini nalazi i u kakvom je međusobnom odnosu.
To praktički znači da jedna te ista baza podataka može biti od koristi urbanistima pri utvrđivanju gdje je dopušteno graditi, civilnoj zaštiti pri procjeni područja ugroženih klizištima i poplavama, šumarskom sektoru pri nadzoru šuma, poljoprivredi pri upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama pri geodetskim radovima i katastru te projektantima pri planiranju cesta i ostale infrastrukture.
Iz Delegacije Europske unije u BiH za Fenu su naveli da bi veća raspoloživost kvalitetnih prostornih podataka trebala pridonijeti boljim odlukama i politikama u prostornom planiranju, sprječavanju nesreća, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih zahvata, ali i pomoći BiH da se približi standardima Europske unije te osnaži kapacitete za buduću primjenu europskog zakonodavstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje usklađuje provedbu projekta, potvrdilo je Feni da je geodetsko snimanje dovršeno u svih 44 predviđena bloka u Bosni i Hercegovini.
Trenutačno se postupno obavlja obrada i usklađivanje novih podataka s postojećim prostornim bazama, kontrola kvalitete te njihova konačna verifikacija i prihvaćanje. Zbog toga ministarstvo još ne raspolaže jedinstvenim postotkom dovršenosti svih navedenih faza, budući da se posao odvija neposredno između izvođača i pojedinih krajnjih korisnika te nije jednako uznapredovao u svakoj instituciji.
Iz ministarstva ističu da je temeljno snimanje bilo završeno do kraja prošle godine, no da je početkom 2026. trebalo ponoviti pojedina snimanja radi postizanja tražene kvalitete. Delegacija EU-a je nakon toga, na traženje izvođača radova, produljila rok do 22. rujna.
Ugovor o provedbi projekta sklopljen je u travnju 2023. i prvotno je bio predviđen na razdoblje od 18 mjeseci. Posao je dodijeljen poljskoj tvrtki MGGP Aero u konzorciju s tvrtkom MGGP SA.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi kako je snimanje svih blokova obuhvaćenih projektom dovršeno na teritoriju Federacije BiH.
Jedan od izazova tijekom provedbe bilo je snimanje uz državnu granicu. Za pojedine blokove zrakoplov tehnički mora ući u zračni prostor susjednih država tijekom snimanja, pa je trebalo pribaviti odgovarajuće dozvole za prelet.
Saveznoj upravi već su predani izvorni i klasificirani oblaci točaka, digitalni modeli terena i površine, metapodaci te izvješća o točnosti i kontroli kvalitete.
I u Republici Srpskoj dovršeno je snimanje cijelog područja predviđenog projektom. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove za Fenu navodi kako se preostale aktivnosti ne tiču novih snimanja, već korekcija i usklađivanja dijela već prikupljenih podataka u koordinatnim sustavima ETRS i MGI.
Što se tiče Brčko Distrikta, projektom je predviđeno da je za njegovo područje krajnji korisnik Odjel za javni registar Brčko Distrikta. Ministarstvo civilnih poslova ističe kako su podaci za Distrikt već predani, dok će, sukladno projektnoj raspodjeli zadataka, njihovu kontrolu kvalitete provoditi RUGIPP.
Podaci za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Distrikt Brčko izrađuju se prema metodologiji koja bi trebala osigurati njihovu tehničku usklađenost i povezivost preko administrativnih granica, što je od osobite važnosti za projekte i analize koji ne završavaju na entitetskoj ili lokalnoj granici.
Praktična se korisnost takvih podataka može uočiti na primjeru Agencije za usluge zračne plovidbe BHANSA.
BHANSA još nije zaprimila podatke iz ovog projekta jer nije među trima krajnjim korisnicima kojima se podaci trenutačno predaju na kontrolu i prihvaćanje. Ipak, očekuje da bi joj mogli postati dostupni tijekom 2027. godine, nakon dovršetka tog procesa.
Za kontrolore leta i stručnjake za zračnu plovidbu precizniji model terena nije samo karta više kvalitete.
U praksi bi to moglo značiti veću dostupnost zračne luke u uvjetima loše vidljivosti i niske naoblake ili manje preusmjeravanja i otkazivanja letova. Precizniji podaci mogu također doprinijeti optimizaciji postupaka i ruta, čime se mogu skratiti putanje zrakoplova te smanjiti potrošnja goriva i emisije.
BHANSA je dosad za takve analize koristila spoj javno dostupnih globalnih podataka, poput Copernicusa, i podataka koje joj je za područje Federacije dostavila Federalna uprava. Novi bi projekt trebao prvi put pružiti jedinstvenu i dosljednu osnovu za cjelokupno područje BiH, umjesto kombiniranja izvora različite starosti i preciznosti.
Jedno od još uvijek nerazriješenih pitanja jest kada će svi ti podaci postati dostupni institucijama, poduzećima, istraživačima i građanima te pod kojim uvjetima.
Ministarstvo civilnih poslova ističe da će tek nakon završetka projekta i prihvaćanja posljednjeg bloka, planiranog do 22. rujna, biti pokrenute aktivnosti oko kadrovskih i tehničkih rješenja za uspostavu najavljene e-usluge.
Ipak, o načinu korištenja neće odlučivati Ministarstvo, nego tri krajnja korisnika projekta u skladu s vlastitim zakonima i pravilima. Ministarstvo se zalaže za besplatan pristup u mjeri u kojoj je to izvedivo, no to ne podrazumijeva da će svi proizvodi automatski biti besplatni za svakog korisnika.
Nakon konačnog prihvaćanja podataka, FGU namjerava omogućiti njihov javni uvid putem Geoportala i GIS usluge, dok će se pristup i preuzimanje samih podataka provoditi prema postojećim procedurama.
U Federaciji su naknade za korištenje geodetskih podataka propisane važećim zakonima, odlukama i tarifama Vlade Federacije, a ne posebno za ovaj projekt. Za institucije koje kontinuirano trebaju podatke, FGU već primjenjuje ugovore o razmjeni putem mrežnih usluga te najavljuje da će isti model primijeniti i na LiDAR proizvode, uz, kako navode, najveću moguću dostupnost javnom sektoru, akademskoj zajednici i široj javnosti.
Slično je načelo prisutno i u Republici Srpskoj, gdje su izdavanje geodetskih podataka i moguće naknade uređeni propisima.
Stoga će tek nakon tehničkog okončanja projekta biti u potpunosti jasno u kojoj će mjeri jedan od njegovih glavnih ciljeva, povećanje dostupnosti preciznih prostornih podataka, biti vidljiv korisnicima izvan geodetskih institucija.
Za lokalne je zajednice moguća korist osobito velika. Gradovi i općine za pojedinačne infrastrukturne, urbanističke ili projekte zaštite od prirodnih katastrofa više ne bi morali svaki put samostalno naručivati terenska mjerenja, nego bi mogli posegnuti za jedinstvenom podlogom izrađenom prema istovjetnim standardima.
Isto vrijedi i za ministarstva prostornog planiranja, prometa, poljoprivrede, šumarstva i okoliša, civilnu zaštitu, javna poduzeća i ostale institucije kojima su za planiranje nužni precizni prostorni podaci.
FGU zorno pojašnjava kako najveća vrijednost projekta ne leži u milijardama prikupljenih prostornih točaka samih po sebi, nego u sposobnosti donošenja odluka o tome gdje graditi, kuda bi trebala prolaziti cesta ili koja naselja valja zaštititi od poplava, i to na temelju mjerljivih podataka, a ne pretpostavki.
Usporedno s tim, oblikovanje usklađenih prostornih baza podataka diljem BiH trebalo bi zemlji pomoći u stvaranju uvjeta za provedbu europske INSPIRE direktive, čija je svrha učiniti prostorne podatke različitih institucija dostupnima, međusobno povezanima i primjenjivima preko administrativnih granica.
Bude li projekt priveden kraju prema aktualnom planu, BiH bi do konca rujna trebala dovršiti tehničku podlogu jednog od najopsežnijih projekata prostornih podataka u državi.
