Reforma mirovinskog sustava koja se priprema u Njemačkoj mogla bi značajno utjecati na one koji tek trebaju u mirovinu: dob za redovan odlazak više ne bi bila fiksno postavljena na 67 godina, već bi se vezala uz očekivano trajanje života.
Njemačka je vlada 2. srpnja 2026. objavila namjeru da u praksu provede svih 33 preporuke koje je dalo Povjerenstvo za mirovinsko osiguranje. Jedan od najvažnijih prijedloga tiče se upravo dobne granice za umirovljenje. Kako piše Večernji.ba, riječ je o jednoj od ključnih točaka reforme.
Plan predviđa da bi se, u slučaju da se očekivano trajanje života produlji za godinu dana, dob za mirovinu podigla za šest mjeseci. Prvo takvo podizanje očekuje se od 2032. godine, a nakon toga bi se granica mogla dizati svakih deset godina za dodatnih pola godine, pod uvjetom da se nastavi trend rasta životnog vijeka.
Za generacije koje dolaze to bi značilo da 67 godina postaje tek jedan od međukoraka, a ne krajnja granica za odlazak u mirovinu, prenosi Fenix.
Znatna izmjena predlaže se i kod prijevremenog umirovljenja. Trenutačno osobe koje imaju barem 45 godina staža mogu pod određenim uvjetima ostvariti takozvanu mirovinu za osobito dugogodišnje osiguranike bez umanjenja, što ovisi o godini rođenja.
Novi prijedlog predviđa ukidanje te mogućnosti, dok bi se najniža dob za prijevremenu mirovinu uz umanjenje s 63 podignula na 64 godine. Ta bi se granica potom postupno dizala usporedno s općom dobnom granicom za mirovinu.
Povjerenstvo drži da postojeći propisi više pogoduju osobama s neprekinutim radnim vijekom, a procjenjuje se da bi predložena promjena mogla donijeti godišnje uštede od otprilike 430 milijuna eura.
Dobna granica za redovnu mirovinu u Njemačkoj već je danas povezana s godinom rođenja. Starijim je naraštajima granica postavljena niže, dok se mlađima ona postupno primiče 67. godini.
Iz tog razloga oni koji tek očekuju mirovinu trebali bi provjeriti svoju godinu rođenja, prikupljeni staž i mogući trenutak odlaska u mirovinu. Njemačko mirovinsko osiguranje kroz godišnju mirovinsku obavijest daje procjenu kada osiguranik može očekivati redovnu mirovinu, dok kalkulator početka mirovine omogućuje izračun ranijeg odlaska koji uključuje umanjenje.
Najviše bi mogli osjetiti posljedice radnici u fizički napornim strukama, kao što su građevina i njega. Sindikati i socijalne udruge upozoravaju da nije u svakom zanimanju jednako izvedivo raditi do 67. ili starije dobi. Zbog toga Povjerenstvo predlaže posebna pravila za oboljele od kroničnih bolesti te za one koji obavljaju iznimno teške poslove.
Ključna poruka glasi: budući njemački umirovljenici trebali bi biti spremni na to da će se dobna granica i nakon 67 godina dodatno pomicati prema gore. Pritom će godina rođenja ostati jedan od najvažnijih podataka pri određivanju kada je moguće otići u mirovinu.
