Stjecaj povijesnih prilika učinio je da hrvatski narod istoga dana obilježava dvije velike obljetnice – utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te dan kada je pao grad heroj, Vukovar. Iako te obljetnice, promatrane kroz emocionalnu prizmu, nose različitu težinu, međusobno su nerazdvojno isprepletene. Jedna i druga govore o golemoj žrtvi i čvrstoj volji hrvatskoga naroda da sačuva slobodu i pravo na odlučivanje o vlastitoj budućnosti, a njihov smisao ponovno dolazi do izražaja u svjetlu konačne pobjede u Domovinskom ratu.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna uspostavljena je u Grudama 18. studenog 1991. godine. Riječ je o povijesnoj odluci donesenoj u vremenu teških kušnji i nesigurnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Zajednicu je činilo 30 općina – Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno – koje su zajedno tvorile jedinstvenu cjelinu usredotočenu na očuvanje identiteta i opstanka Hrvata na tim područjima, kako prenosi RTV Herceg-Bosne.
U odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne izričito je istaknuto uvažavanje demokratski izabranih vlasti Republike Bosne i Hercegovine, kao i nužnost čuvanja državne samostalnosti BiH u odnosu na nekadašnju ili svaku moguću buduću Jugoslaviju. Taj je potez predstavljao izraz obrambene potrebe i reakciju na nasilje koje se širilo područjima bivše države.
Istoga dana kad je rođena Herceg-Bosna, Vukovar je podlegao pod razornom silom agresora, a Hrvati u istočnoj Slavoniji pretrpjeli su nezamislive gubitke. Unatoč tomu, junačka obrana toga grada pretvorila se u simbol otpora i nade, dok je osnivanje Herceg-Bosne pokazivalo odlučnost Hrvata u BiH da prežive usprkos prijetnjama koje su ih opkoljavale. Predsjednik Herceg-Bosne, Mate Boban, snažno je sažeo razloge osnutka riječima: “Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.”
Oprečna tumačenja povjesničara
Mišljenja povjesničara i analitičara raznih usmjerenja o motivima osnivanja HZ Herceg-Bosne međusobno su suprotstavljena, pa joj neki nastoje pridati žig udruženog zločinačkog pothvata. Stvarnost je, međutim, posve drukčija jer je Herceg-Bosna nastala kao izraz težnje za opstankom Hrvata u BiH nakon što je Alija Izetbegović, “otac” Bošnjaka, izrekao poznatu rečenicu “Ovo nije naš rat”, u vrijeme dok su JNA i srpsko-crnogorski rezervisti razorili i zauzeli hrvatsko selo Ravno na jugu BiH.
Herceg-Bosna, koja se poslije razvila u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, nije služila kao sredstvo razdvajanja, nego kao mehanizam zaštite Hrvata u BiH i jamstvo njihove ravnopravnosti. Washingtonskim sporazumom postala je dijelom Federacije BiH, no i nadalje ostaje ideal kojemu streme svi oni koji vjeruju u jednakost i prava hrvatskoga naroda.
Tijekom posljednjih desetak godina Herceg-Bosna vraćena je u javni govor na način koji joj uistinu pripada. Hrvatski politički predstavnici o njoj govore s ponosom, prisjećajući se njezine presudne uloge u opstanku Hrvata u BiH. Dojam je da su se i geopolitičke prilike naposljetku izmijenile: umjesto nekadašnjih zamisli o “izgradnji nacija”, sve se više prednost daje sporazumu konstitutivnih naroda. Takav okvir stvara mogućnost da hrvatski narod u BiH u određenom obliku dosegne višu razinu autonomije te da se politički tokovi ponovno vrate izvornim načelima Daytona, koji su upravo predviđali ravnotežu i uzajamno poštivanje, nasuprot unitarizaciji na korist većinskog naroda.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

Jesu li Jablanica i Konjic dobrovoljno pristupili?
Pitam kad je Posušje pristupilo pitanje za ondašnjeg gradonačelnika