Rekao je da je Boban samo s mukom pristao napustiti položaj i da se nadao povratku koji na koncu nikada nije uslijedio.
„Vatikan je to jako zamjerio, državni vrh u Hrvatskoj, a da ne kažem Katolička crkva. To je bila jedna kombinacija s tim što je on bio neprihvatljiv Bošnjacima ili međunarodnoj zajednici. A zamislite, on je neprihvatljiv, a prihvatljivi su recimo Karadžić, Milošević i svi drugi akteri koji su potpisivali Washingtonski sporazum. Tvrdim da je morao podnijeti ostavku“, poručio je Pavković, kako navodi Večernji list.
Ustvrdio je da je Bobanu bilo teško pomiriti se s gubitkom dužnosti i da je žudio za povratkom, koji se ipak nikada nije zbio. „Predsjedničko vijeće je preuzelo njegovu funkciju. Nakon nekog vremena je dogovarano tko će biti umjesto Bobana, pa je bilo predloženo da to bude Zoran Buntić. To javnost mislim da i ne zna, a HDZ je preuzeo Božo Rajić.“
Dotaknuo se i presude Haaškog suda vojnom i političkom vodstvu Republike, upozorivši da se u javnosti njezino značenje izokreće te da se odgovornost pojedinaca bez osnove prebacuje na cjelokupnu Herceg-Bosnu. Po njegovu mišljenju, hrvatska je strana prebrzo pristala na takvo čitanje, premda se presuda odnosi na konkretno razdoblje i teritorij, a ne na Herceg-Bosnu kao cjelinu.
„Što se tiče datuma presude 29. studenoga ništa nije slučajno. Mi smo tu kapitulirali“, izjavio je Pavković i nadodao da valja jasno iznositi ulogu Herceg-Bosne u obrani BiH, a odbacivati izjednačavanje odgovornosti pojedinaca s odgovornošću čitavog kolektiva.
„Unijeli smo ju u temelje Federacije, unijeli smo ju u temelje države i mi moramo biti ponosni na ono što smo radili, a ne slegnuti glavu i gotovo prihvatili UZP.“
Pavković je ocijenio da je reviziranje presude neophodno te da ga je upravo to i navelo da napiše knjigu.
Utemeljenje Herceg-Bosne
Istaknuo je da je Herceg-Bosna dobrim dijelom nastala i kao posljedica zahtjeva međunarodne zajednice. Pojasnio je da su onodobni mirovni planovi računali s preuređenjem BiH u savez triju republika, čije je usvajanje trebalo proći potvrdu u parlamentima. S obzirom na to da Hrvati u to doba nisu imali svoj parlament, stvaranje Herceg-Bosne pribavilo im je predstavničko tijelo i priliku da se uključe u usvajanje tih planova.
Pavković je evocirao i Ustavotvornu skupštinu Federacije BiH, koja je 1. travnja 1994. zasjedala u Sarajevu, a kojoj je i osobno bio nazočan. Opisao je kako je dolazak hrvatskih zastupnika iz Splita vojnim zrakoplovom u više navrata odgađan te kako je na posljetku, nakon pritisaka, njih 44 stiglo u Sarajevo.
Naveo je da predsjednik Skupštine Miro Lazović nije želio otvoriti zasjedanje dok se u dvorani nalazio Jadranko Prlić, koji ju je potom, uz Krešimira Zubaka, napustio, pa je dometnuo da je popuštanje uslijedilo već u tom trenutku. Daljnje su reakcije izazvale riječi Rasima Kadića, koji je hrvatske predstavnike oslovio fašistima. Pavković je dozvao u sjećanje kako su hrvatski zastupnici zahtijevali postavljanje zastave Herceg-Bosne jer je u dvorani nije bilo te da je nabavljena zastava s prvim bijelim poljem i postavljena.
Kazao je da priča o Republici Herceg-Bosni ostaje otvorena dokle god Hrvati ne dosegnu potpunu ravnopravnost u BiH. „Vrijednosti Herceg-Bosne moramo promovirati. Ne smijemo potiho govoriti o Herceg-Bosni. Ja se nadam da će i mediji i političari i sva javnost u budućnosti biti puno glasniji“, poručio je Pavković.
Pavković već godinama obnaša dužnost glavnog urednika Večernjeg lista BiH, bio je ratni fotoreporter i jedan od malobrojnih novinara koji je za ratnih godina prošao gotovo sva bojišta diljem Bosne i Hercegovine. U monografiji „1860 dana“ pohranio je dio opsežne fotografske građe snimljene u ratno doba.
Riječ je bila o emisiji koja je kao specijal bila posvećena Herceg-Bosni, pri čemu je publici prikazan velik broj snimaka iz cijele Herceg-Bosne, ali i bošnjačkih i srpskih krajeva, od kojih su mnoge javnost vidjela tek sada. Snimke prikazuju zbivanja na prvim crtama bojišnice, u opkoljenim enklavama i među ljudima koji su se iz dana u dan borili za opstanak. Pokrile su gotovo cijeli prostor Herceg-Bosne, a tu su Mostar, Ravno, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Posušje, Čitluk, Međugorje, Neum, Stolac, Čapljina, Uskoplje, Bugojno, Rama, Konjic, Jablanica, područje Lašvanske doline, Lepeničke doline, Žepče i Usora, Posavina, Vareš, Kakanj, Sarajevo, Tomislavgrad, Kupres, Livno, Grahovo, Glamoč, Jajce, Drvar, Mrkonjić Grad, Bihać, Banjaluka…
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
