Izraelski, američki i iranski mediji danas izvještavaju iz potpuno različitih perspektiva, ali zajednički zaključak svih strana jest da je sukob ušao u fazu otvorenog rata s neizvjesnim ishodom i mogućnošću šire regionalne eskalacije. U Izraelu se naglasak stavlja na sigurnosnu prijetnju i potrebu potpunog vojnog odgovora, dok američki mediji analiziraju političke i globalne posljedice sukoba, a iranski mediji rat prikazuju kao obrambenu borbu protiv, kako navode, „agresije SAD-a i Izraela“.
Izraelski mediji izvještavaju da je zemlja u stanju pune ratne pripravnosti, uz stalne raketne i dron-napade te gotovo neprekidno oglašavanje sirena u više gradova. Naglašava se da je izraelska vojska započela široku i dugoročnu operaciju s ciljem uništavanja iranske vojne infrastrukture, zapovjednih centara i kapaciteta za lansiranje projektila. Javnost u Izraelu, prema pisanju medija, u velikoj mjeri podržava vojne akcije, uz svijest da sukob može potrajati danima ili tjednima.
Američki mediji fokusirani su na ulogu Washingtona i rizik da se Sjedinjene Američke Države uvuku u širi rat. Navodi se da SAD snažno podupire Izrael, ali istodobno pokušava izbjeći direktni kopneni sukob s Iranom. U američkoj javnosti i političkom vrhu postoje jasne podjele – dio političara poziva na hitnu diplomaciju i smirivanje situacije, dok drugi smatraju da je odlučan vojni odgovor nužan kako bi se spriječile daljnje prijetnje saveznicima i američkim interesima. Posebno se ističe strah od poremećaja globalne ekonomije i rasta cijena energenata.
Iranski državni i provladini mediji događaje prikazuju potpuno suprotno. Prema njihovim izvještajima, Iran je žrtva neisprovocirane agresije Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, a vojni odgovor opisuje se kao „legitimna obrana suvereniteta“. Smrt visokih vjerskih i vojnih dužnosnika prikazuje se kao čin koji zahtijeva snažnu i dugotrajnu odmazdu, a javnosti se poručuje da je Iran spreman na „dugi rat“ i da neće stati dok, kako navode, agresori ne plate cijenu svojih poteza. Iranski mediji također naglašavaju jedinstvo naroda i tvrde da napadi dodatno jačaju unutarnju potporu vlastima.
Zajednička točka sva tri medijska prostora jest ocjena da se situacija mijenja iz sata u sat te da je mogućnost širenja sukoba na cijelu regiju, pa i izvan Bliskog istoka, veća nego ikada ranije. Svjetska javnost, prema tim izvještajima, suočava se s krizom koja bi mogla imati dugoročne posljedice po globalnu sigurnost, gospodarstvo i političke odnose.
