Visceralna masnoća često prolazi ispod radara jer nije vidljiva poput potkožnog masnog tkiva. Ne možemo je “uhvatiti” prstima, ali ona se nakuplja duboko u trbušnoj šupljini, oko vitalnih organa poput jetre, gušterače i crijeva – i upravo zato predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Za razliku od potkožne masnoće, visceralna masnoća metabolički je vrlo aktivna. Ona luči upalne tvari, uključujući interleukin-6, koji potiče jetru na stvaranje C-reaktivnog proteina (CRP), jednog od glavnih pokazatelja upale u organizmu.
Kada su ti upalni markeri dugoročno povišeni, razvija se kronična upala niskog stupnja. Posljedice mogu biti oštećenje unutarnje stijenke krvnih žila, razvoj ateroskleroze, povećan rizik od stvaranja ugrušaka te veća vjerojatnost srčanog i moždanog udara.
Drugim riječima, visceralna masnoća nije samo estetski problem – ona izravno utječe na zdravlje srca, krvnih žila i cjelokupnog metabolizma.
Prehrana kao ključni faktor
Iako često slušamo savjete o tome što ne bismo trebali jesti, realnost je da su mali užici poput lisnatog peciva uz kavu, porcije krumpirića ili večernjeg deserta mnogima svakodnevna navika. No upravo takvi obrasci mogu otežati smanjenje masnoće u području trbuha.
Nutricionistica Lisa Young, autorica knjige Finally Full, Finally Slim, ističe da određene skupine namirnica posebno pogoduju nakupljanju visceralne masnoće.
1. Rafinirani ugljikohidrati
Bijeli kruh, tjestenina od bijelog brašna i bijela riža redovito su na jelovnicima, ali tijekom prerade gube vlakna i važne nutrijente. Zbog toga se brzo probavljaju i uzrokuju nagli porast šećera u krvi.
Višak glukoze organizam pretvara u masnoću, a ona se često pohranjuje upravo u području trbuha. Dugoročno, takva prehrana može potaknuti razvoj inzulinske rezistencije i drugih metaboličkih poremećaja.
Stručnjaci savjetuju zamjenu rafiniranih žitarica cjelovitima – integralnim kruhom, smeđom rižom, zobi, ječmom ili kvinojom. Zahvaljujući vlaknima, ove namirnice dulje pružaju osjećaj sitosti i pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi.
2. Prerađeno meso
Slanina, kobasice, hrenovke i suhomesnati proizvodi čest su izbor za brzi obrok, no riječ je o industrijski obrađenim namirnicama koje sadrže visoke količine soli, zasićenih masti i aditiva.
Stručnjaci iz MD Anderson Cancer Centera upozoravaju:
“Osim visokog udjela soli i zasićenih masti, redovita konzumacija prerađenog mesa povezuje se i s povećanim rizikom od određenih vrsta raka”.
Takvi proizvodi kalorijski su bogati, a nutritivno siromašni, što ih čini lošim izborom za sve koji žele smanjiti masno tkivo u području trbuha.
3. Pržena hrana
Pomfrit, pohana piletina i razne pržene grickalice sadrže velike količine zasićenih, a ponekad i trans-masti. Tijekom prženja hrana upija ulje, čime joj se znatno povećava energetska vrijednost.
Višak kalorija, osobito iz nekvalitetnih izvora masti, pogoduje debljanju i nakupljanju visceralne masnoće. Zdravije alternative uključuju pečenje u pećnici, pripremu na roštilju ili korištenje friteze na vrući zrak.
4. Sladoled i industrijski deserti
Sladoled je česta utjeha, osobito navečer, no kombinacija šećera i zasićenih masti potiče skladištenje masnoće u području abdomena.
Česta konzumacija šećera održava povišenu razinu inzulina – hormona koji organizmu signalizira da energiju pohrani, umjesto da je troši. Industrijski deserti pritom često sadrže i umjetne arome te konzervanse.
Ako se poželite zasladiti, bolji izbor mogu biti:
- grčki jogurt s bobičastim voćem
- domaći sladoled od prirodnih sastojaka
- tamna čokolada s visokim udjelom kakaa
Smanjenje visceralne masnoće ne svodi se samo na brojku na vagi ili opseg struka. Riječ je o zaštiti srca, krvnih žila i dugoročnog metaboličkog zdravlja. Male, ali dosljedne promjene u prehrani mogu imati značajan učinak – osobito kada je riječ o smanjenju unosa rafiniranih ugljikohidrata, prerađene i pržene hrane te šećera.
Posušje.info
