Primjena antibiotika u najranijoj dobi mogla bi imati dugoročne posljedice na zdravlje djece. Novo opsežno istraživanje, koje je obuhvatilo oko 2,8 milijuna djece diljem svijeta, pokazuje da bi davanje antibiotika u prvom mjesecu života moglo povećati rizik od razvoja alergija na hranu.
“Upotreba antibiotika tijekom prvoga mjeseca djetetova života može rezultirati većim rizikom od alergije na neku hranu”, navodi tim američkih znanstvenika, uz napomenu da postoji nešto “manji stupanj” rizika ako se lijekovi primjenjuju kasnije u dojenačkoj dobi ili tijekom trudnoće.
Studiju je objavila American Medical Association, a znanstvenici sa McMaster Universityja ističu kako ona “proširuje naša saznanja o tomu na koji se način razvijaju alergije”.
Genetika nije jedini faktor
Poznato je da djeca čiji roditelji ili braća i sestre imaju alergije imaju i veći rizik da ih razviju. No, istraživači upozoravaju da genetika ne može u potpunosti objasniti rastući trend alergija.
Djeca koja razviju ekcem imaju čak do četiri puta veći rizik od kasnijeg razvoja alergija u odnosu na djecu bez te kožne bolesti, piše Hina.
Derek Chu s McMastera pojašnjava:
“Trend alergija na određene namirnice ne može se u potpunosti objasniti isključivo genetikom. U ovom slučaju postoje razne interakcije, odnosno ‘savršena oluja’ koja uključuje genetske predispozicije, zdravlje kože, mikrobiom i vrlo važnu izloženost okolišu”.
Rano uvođenje alergena
Sve više stručnjaka smatra da djecu treba ranije izlagati potencijalno alergogenim namirnicama poput orašastih plodova i jaja. Prema dostupnim podacima, rizik od razvoja alergije gotovo je dvostruko veći kod djece koja ne konzumiraju kikiriki u kašastom obliku do druge godine života, u usporedbi s onima kojima se uvodi već u prvoj godini.
Mikrobi i “pretjerana čistoća”
Nedavno istraživanje Yale Universityja pokazalo je da “izloženost djece raznim mikrobima” ubrzo nakon rođenja može pomoći u sprječavanju alergijskih reakcija kasnije u životu.
Ruslan Medzhitov sa Sveučilišta Yale ističe:
“S industrijalizacijom i upotrebom antibiotika, dezinfekcijskih sredstava, raznih higijenskih proizvoda, cijepljenjem i brojnim drugim faktorima sve smo zaštićeniji od doista opasnih mikroba, što je sjajna vijest”, no upozorava da je “problem u tomu što naš imunosni sustav u tom nedovoljno obučenom i nepripremljenom stanju, zbog, u uobičajenim okolnostima bezopasne izloženosti raznim faktorima može reagirati patološkom alergijskom reakcijom”.
Slična upozorenja objavio je i časopis Journal of Infectious Diseases, navodeći da “opetovana upotreba antibiotika prije druge godine života” može povećati rizik od astme, alergija na hranu i peludne groznice u kasnijoj dobi.
Zanimljivo je i da su švedski znanstvenici krajem 2024. objavili dokaze prema kojima djeca koja odrastaju na farmama, u kontaktu s raznolikim mikroorganizmima, imaju manji rizik od razvoja alergija.
Stručnjaci zaključuju kako je riječ o kompleksnoj kombinaciji genetike, okoliša, mikrobioma i ranih životnih iskustava – a ravnoteža između zaštite i prirodne izloženosti mogla bi biti ključ zdravog razvoja imunološkog sustava.
Posušje.info
