Iz Argent LNG-a poručuju kako bi se albanski terminal mogao povezati s Transjadranskim plinovodom TAP, budućim Jonsko-jadranskim plinovodom IAP te s plinskim koridorom Fier-Vlora. Upravo je IAP osobito intrigantan jer je riječ o projektu čija bi zadaća bila povezati Albaniju i Hrvatsku preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Američka kompanija Argent LNG zajedno s Vladom Albanije učinila je početni potez u smjeru izgradnje velikog LNG terminala koji bi se mogao pretvoriti u novo opskrbno čvorište plinom za države zapadnog Balkana i jugoistočne Europe.
Obje su strane sklopile neobvezujući memorandum o razumijevanju s ciljem da zajednički ispitaju mogućnost izgradnje kopnenog terminala za skladištenje i ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na albanskoj obali, prenosi Večernji list.
Predviđeni kapacitet terminala dosezao bi do pet milijuna tona LNG-a na godišnjoj razini, čime se jasno vidi da projekt nije zamišljen isključivo za albanske potrebe. Dapače, iz Argent LNG-a ističu da bi mu temeljna namjena bila snabdijevanje tržišta zapadnog Balkana i jugoistočne Europe.
Time bi ovaj kutak kontinenta stekao dodatnu veliku ulaznu točku za LNG, odnosno plin koji tankerima može doći iz raznih svjetskih krajeva, među kojima su i Sjedinjene Američke Države. Projekt se i dalje nalazi u početnoj fazi. Ni iznos ulaganja ni termin početka gradnje nisu obznanjeni, a memorandum ne znači konačnu odluku o realizaciji. Terminal bi bio smješten u gradu Vlori.
Značaj ovoga projekta najbolje dolazi do izražaja kada se sagleda dosadašnja plinska infrastruktura u regiji. LNG terminal na hrvatskome otoku Krku trenutačno predstavlja jedno od najvažnijih mjesta za dopremu LNG-a u ovaj europski prostor. Nakon što su mu nedavno prošireni kapaciteti, terminal je sposoban ponovno uplinjavati do 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje.
Ipak, Krk ne služi samo hrvatskom tržištu. Na njegove se kapacitete oslanjaju i ostale države srednje i jugoistočne Europe, pa će izgradnja novih LNG terminala i plinskih pravaca biti bitna za buduću sigurnost opskrbe.
Upravo tu albanski projekt poprima regionalnu težinu. Umjesto da se cijela regija naslanja na jednu veliku LNG točku na svome sjeverozapadu, zapadni Balkan mogao bi dobiti još jednu i na jugu.
Iz Argent LNG-a navode da bi se albanski terminal mogao spojiti na Transjadranski plinovod TAP, budući Jonsko-jadranski plinovod IAP te na plinski koridor Fier-Vlora. IAP je osobito zanimljiv jer je riječ o projektu koji bi Albaniju trebao povezati s Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Jonsko-jadranski plinovod ubraja se među dugo najavljivane krupne energetske projekte na zapadnom Balkanu. Sukladno postojećim planovima, plinovod bi albanski Fier spojio s hrvatskim plinskim sustavom, a prolazio bi kroz Crnu Goru i područje Bosne i Hercegovine.
Zamišljen je kao spojnica s plinovodom TAP, koji već sada dovodi plin iz Azerbajdžana preko Grčke i Albanije sve do Italije. No, ako u Albaniji zaista nikne novi LNG terminal, ista bi regionalna infrastruktura mogla poprimiti i dodatnu ulogu – prijenos LNG-a, koji bi tankerima pristizao na albansku obalu i, nakon regasifikacije, bio upućen prema tržištima sjevernije.
Bosna i Hercegovina trenutno računa na Krk
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina razrađuje projekt Južne plinske interkonekcije, koji bi je trebao spojiti s hrvatskim plinskim sustavom i tako joj osigurati pristup plinu koji, među ostalim, dolazi putem LNG terminala na Krku.
Predviđena trasa s hrvatske strane vodi od Splita prema Imotskom, odakle bi plinovod ušao u Bosnu i Hercegovinu kraj Posušja. Mreža bi se potom širila prema Hercegovini i središnjoj Bosni te bi se nadalje spajala s postojećim i budućim plinskim sustavom u smjeru Sarajeva, Tuzle i drugih dijelova države.
Južna interkonekcija od iznimne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu jer zemlja u ovom trenutku gotovo u potpunosti ovisi o jednome pravcu za uvoz prirodnog plina. Povezivanje s Hrvatskom trebalo bi otvoriti drugačiju rutu i osigurati pristup LNG-u s Krka.
Albanski terminal, s druge strane, otvara vrata sasvim novom scenariju. Da bi plin iz terminala u Albaniji dospio do Bosne i Hercegovine, valja izgraditi onaj dio regionalne plinske infrastrukture koji nedostaje prema sjeveru. Planirani Jonsko-jadranski plinovod jedan je od projekata koji bi to mogao učiniti izvedivim.
U takvom bi slučaju Bosna i Hercegovina na dugi rok mogla imati pristup plinu putem dviju različitih LNG ruta – preko Hrvatske i Krka sa sjeverozapada te preko Albanije i regionalne mreže s juga. To je posebno bitno jer se ne samo Bosna i Hercegovina, nego i niz drugih zemalja u ovom dijelu Europe naslanja na kapacitete Krka.
Novi veliki LNG terminal na albanskoj obali stoga se ne bi smio gledati samo kao albanski energetski projekt. Bude li realiziran zajedno s planiranim plinovodima, mogao bi bitno preinačiti način na koji se cijeli zapadni Balkan snabdijeva plinom.
Američka tvrtka Argent LNG, koja je pokretač ovoga projekta, usporedno gradi i veliki izvozni LNG terminal u Port Fourchonu u Louisiani, čiji kapacitet iznosi 25 milijuna tona godišnje. Prve isporuke iz toga projekta zakazane su za 2030. godinu.
Kao mogući sudionici u financiranju albanskog terminala spominju se i američke institucije – Američka agencija za trgovinu i razvoj (U.S. Trade and Development Agency), Korporacija za financiranje razvoja (Development Finance Corporation) te Izvozno-uvozna banka (Export-Import Bank).
Za sada je, ipak, riječ o početnoj fazi. Argent LNG i Albanija još nisu proveli procjenu lokacije.
