Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči napada na Iran navodno je umanjivala rizike koje bi sukob mogao imati za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u opskrbi naftom neće zasjeniti ciljeve vojne operacije protiv iranskog režima.
Prema pisanju The New York Timesa, američki dužnosnici nisu u potpunosti predvidjeli koliko bi snažno Iran mogao odgovoriti na sukob.
Još 18. veljače, dok se razmatrala mogućnost napada, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je u intervjuu da ga ne zabrinjava mogućnost da rat izazove ozbiljne poremećaje u opskrbi naftom na Bliskom istoku.
Prema istom izvješću, dio savjetnika u Trumpovoj administraciji privatno je dijelio slično mišljenje, smatrajući da bi tržišta mogla ostati relativno stabilna čak i u slučaju sukoba. Međutim, situacija se posljednjih dana dramatično promijenila.
Iran je zaprijetio napadima na komercijalne tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kojim se transportira oko petine svjetske nafte. Zbog tih prijetnji promet u Perzijskom zaljevu značajno je usporen, a cijene nafte naglo su porasle, što je dodatno pojačalo pritisak na američku administraciju.
Prema pisanju istog medija, razvoj događaja pokazao je da su Washington i njegovi saveznici podcijenili način na koji će Teheran reagirati.
Iran je pokrenuo intenzivne napade projektilima i dronovima na američke vojne baze u regiji, kao i na ciljeve u nekoliko arapskih država na Bliskom istoku te na izraelska naseljena područja.
Američki dužnosnici zbog toga su morali brzo mijenjati planove, uključujući evakuaciju diplomatskih predstavništava i pripremu političkih mjera za ublažavanje rasta cijena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon zatvorene sjednice za američke zakonodavce, senator Christopher Murphy izjavio je da administracija nema jasan plan kako osigurati ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Dok Trump javno iznosi ambiciozne ciljeve, uključujući promjenu vlasti u Iranu, drugi članovi administracije govore o ograničenijim vojnim ciljevima.
Američki državni tajnik Marco Rubio i ministar obrane Pete Hegseth u posljednjim su izjavama naglasili tri ključna cilja operacije: uništavanje iranskih projektila i njihovih lansera, gašenje proizvodnih kapaciteta za projektile te neutralizaciju iranskih pomorskih snaga.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da je administracija imala „snažan plan“ prije izbijanja sukoba te da bi cijene nafte trebale pasti nakon završetka rata.
Istodobno, rast cijena nafte stvara politički pritisak u Washingtonu. Republikanci strahuju da bi poskupljenje goriva moglo utjecati na percepciju ekonomske politike uoči izbora za Kongres. Trump je sugerirao da bi dodatna opskrba iz Venezuele mogla pomoći ublažiti poremećaje na tržištu, dok administracija razmatra i povećanje domaće proizvodnje, uključujući planove za novu rafineriju u Teksasu.
Prema podacima američkih dužnosnika, američka vojska potrošila je oko 5,6 milijardi dolara streljiva u prva dva dana sukoba.
U međuvremenu iranski dužnosnici poručuju da bi kontrola nad Hormuškim tjesnacem mogla biti ključni instrument pritiska na SAD i njihove saveznike, upozoravajući da bi taj strateški prolaz mogao postati „tjesnac poraza i patnje za ratne huškače“.
Američka vojska sinoć, 10. ožujka, objavila je da je napala 16 iranskih brodova za polaganje mina u blizini tjesnaca.
Posusje.info
