Ono što ne radimo često je jednako važno kao i ono što radimo kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Internet je prepun savjeta o zdravoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, pozitivnom razmišljanju i brizi o sebi. Terapeuti, coachevi i stručnjaci za wellness redovito ističu važnost dobrih navika. No, rjeđe se govori o ponašanjima kojima sami sebi podmećemo nogu – često nesvjesno.
Postoje obrasci razmišljanja i djelovanja koji nas mogu uvući u spiralu negativnosti, anksioznosti i nezadovoljstva, ali i narušiti odnose s drugima. U nastavku donosimo pet ponašanja koja vrijedi prepoznati – i izbjegavati.
1. Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtve
Istina je da se svi ponekad nađemo u situacijama na koje ne možemo utjecati. Ipak, gotovo uvijek postoji barem mali dio okolnosti nad kojim imamo kontrolu.
Što više vjerujemo u vlastitu sposobnost da utječemo na svoj život, to ćemo se osjećati snažnije i sigurnije. Suprotno tome, stalno usmjeravanje pažnje na nepravdu i vlastitu nemoć postupno narušava samopouzdanje i mentalnu stabilnost.
Mentalitet žrtve često utječe i na odnose – ljudi ponekad teže suosjećaju s onima koji stalno poručuju da ništa ne mogu promijeniti.
2. Fokus isključivo na trenutačno zadovoljstvo
Odgađanje nagrade nikome nije lako. Kada ulažemo trud, prirodno je da želimo brze rezultate. No stalno biranje kratkoročnog zadovoljstva može dugoročno zakočiti osobni razvoj.
Primjeri su brojni – potrošiti cijelu plaću umjesto štedjeti, prihvatiti prvi posao radi brze zarade umjesto nastaviti obrazovanje o kojem smo sanjali.
Ako se fokusiramo samo na ono što je „pred nosom“, bez šire perspektive, riskiramo da dugoročno izgubimo i uspjeh i osjećaj ispunjenosti.
3. Stavljanje vlastitih potreba ispred svih drugih
Rad na sebi i ostvarivanje ciljeva važni su i poželjni. No lako je postati toliko usmjeren na vlastite želje da zaboravimo provjeriti kako naše odluke utječu na druge.
Takav pristup najčešće nije namjeran, ali može stvoriti udaljenost u odnosima. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji pomažu drugima i pokazuju ljubaznost često sretniji i zdraviji.
Kada energiju usmjerimo i prema drugima, smanjuje se pretjerana zaokupljenost vlastitim manama i nedostacima.
4. Neprimjećivanje malih uspjeha i nedostatak zahvalnosti
Kada stvari ne idu po planu, lako je upasti u zamku prigovaranja zbog onoga što nemamo. U takvim trenucima teško je vidjeti što je ipak dobro prošlo i koje sitnice unose radost u svakodnevicu.
Zahvalnost nije samo lijepa riječ – ona je alat otpornosti. Što više svjesno primjećujemo male uspjehe i podršku koju dobivamo, to smo otporniji na stres.
Zahvalnost nas podsjeća da smo i ranije prolazili kroz teška razdoblja – i da smo ih preživjeli.
5. Uspoređivanje s drugima
Jedan od najčešćih okidača anksioznosti, ljubomore i nezadovoljstva jest stalno uspoređivanje s drugima.
Problem je u tome što vidimo samo površinu – tuđu kuću, posao, objave na društvenim mrežama ili prividno savršen život. Ne vidimo njihove unutarnje borbe, probleme u odnosima ili osobne nesigurnosti.
Gledajući nečiji „savršeni“ Instagram profil, lako je povjerovati da zaostajemo. No vrijeme i energija koje trošimo na uspoređivanje mogli bismo uložiti u vlastiti rast i ciljeve.
Kako piše Psychology Today, stalno uspoređivanje može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje jer nas udaljava od vlastitog puta i vrijednosti.
Mentalno zdravlje ne gradi se samo dobrim navikama, već i svjesnim odricanjem od ponašanja koja nas potkopavaju. Ponekad je prvi korak prema stabilnosti upravo odluka da prestanemo raditi ono što nam šteti.
Posušje.info
