Na današnji dan 1995. godine hrvatske su snage oslobodile Knin i time praktički okončale postojanje takozvane Republike Srpske Krajine. Operacija Oluja najpoznatija je i najvažnija vojna akcija u novijoj hrvatskoj povijesti, jer je njome u samo nekoliko dana oslobođena gotovo petina teritorija Republike Hrvatske. Peti kolovoza u Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja te Dan hrvatskih branitelja, a Oluja je s vremenom postala simbolom hrvatskog otpora, jedinstva i konačne pobjede u Domovinskom ratu.
Do 1995. godine Republika Srpska Krajina više se nije nalazila u održivom položaju. Riječ je bila o samoproglašenoj paradržavi koja je nastala pobunom dijela srpskog stanovništva početkom devedesetih, uz izravnu potporu tadašnje Jugoslavenske narodne armije i vodstva u Beogradu. Krajina je godinama držala okupiranom gotovo trećinu hrvatskog teritorija, presijecajući prometne i komunikacijske veze između sjevera i juga zemlje te izravno ugrožavajući gradove poput Zadra, Šibenika, Karlovca i Gospića.
Nakon što je Hrvatska vojska u operacijama Zima ’94. i Ljeto ’95. zauzela strateški važna okolna područja, postalo je jasno da će do reintegracije hrvatskog teritorija doći. Budući da brojne diplomatske inicijative i mirovni planovi nisu urodili plodom, a pobunjeni Srbi odbijali su mirnu reintegraciju, Oluja je započela 4. kolovoza. Prije toga je akcija Zima ’94. onemogućila novu ofenzivu na Bihać i stavila pod kontrolu veći dio Livanjskog polja, a jednodnevna akcija Skok-1 dodatno je osigurala dinarsko područje.
U svibnju 1995. izvedena je operacija Bljesak kojom su za nešto više od jednog dana oslobođena područja zapadne Slavonije, dok je akcijom Skok-2 oslobođen dodatni dio dinarskog pojasa. Posljednja akcija prije Oluje dogodila se krajem srpnja, kada su oslobođeni Bosansko Grahovo i Glamoč, čime je Hrvatska vojska okružila teritorij Krajine, presjekla ključnu prometnicu prema Kninu i time stvorila povoljne uvjete za pokretanje odlučujuće operacije.
Operaciju su vodili zapovjednik Hrvatske vojske Zvonimir Červenko te generali Miljenko Crnjac, Petar Stipetić, Luka Džanko, Mirko Norac i Ante Gotovina. U Oluji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, raspoređenih na nekoliko zbornih područja. Četvrtoga kolovoza u pet sati ujutro počelo je oslobađanje teritorija na bojišnici dugoj više od 600 kilometara. Snažnom topničkom i pješačkom ofenzivom hrvatske su snage istodobno napredovale na više pravaca, probijajući obrambene linije Krajine i onemogućujući protivniku organiziranu obranu.
Već sljedećega dana, 5. kolovoza, u jutarnjim satima pripadnici 4. i 7. gardijske brigade oslobodili su Knin, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila hrvatska zastava — trenutak koji je postao jedan od najvažnijih i najemotivnijih simbola pobjede u Domovinskom ratu. Padom Knina, koji je bio administrativno, političko i vojno središte pobunjenih Srba, urušio se cjelokupni sustav paradržave, a otpor preostalih snaga vrlo brzo je slomljen.
Operacija Oluja službeno je trajala do 7. kolovoza, kada je u šest sati ujutro proglašen njezin uspješan završetak. U samo nekoliko dana oslobođeno je oko 10.500 četvornih kilometara okupiranog teritorija, a Hrvatska je vratila nadzor nad velikim dijelom svoje državne granice. Time je uspostavljen teritorijalni integritet zemlje na gotovo cijelom njezinu prostoru, uz iznimku hrvatskog Podunavlja, koje je kasnije mirno reintegrirano.
Oluja je odlučujuće utjecala i na daljnji tijek zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Slomom srpskih snaga u Krajini promijenjen je odnos snaga na širem ratištu, što je ubrzalo vojne i diplomatske procese koji su naposljetku doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata na tim prostorima krajem 1995. godine.
Danas se Oluja obilježava kao jedan od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti. Središnja državna proslava tradicionalno se održava u Kninu, uz sudjelovanje najviših državnih dužnosnika, branitelja i njihovih obitelji, kojima se odaje počast za sudjelovanje u operaciji koja je Hrvatskoj donijela slobodu i teritorijalnu cjelovitost.
