Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini nastavljaju snažno rasti. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, krediti stanovništvu u proteklih godinu dana povećani su za čak 1,58 milijardi konvertibilnih maraka.
Na kraju prosinca 2025. godine ukupni krediti domaćim sektorima iznosili su 28,69 milijardi KM. Samo u odnosu na studeni zabilježen je rast od 386,5 milijuna KM, odnosno 1,4 posto.
Stanovništvo nosi više od polovice zaduženja
Najveći dio kreditnog portfelja odnosi se upravo na građane. Krediti stanovništvu krajem prosinca dosegnuli su 14,45 milijardi KM, što znači da čine više od polovice ukupnih plasmana banaka.
Kada je riječ o ostalim sektorima:
- privatna poduzeća zadužena su 11,51 milijardu KM
- vladine institucije 1,54 milijarde KM
- javna poduzeća 770,7 milijuna KM
- ostali domaći sektori 403,7 milijuna KM
“Kreditni rast registriran je kod svih sektora: stanovništvo za 111,2 milijuna KM (0,8%), privatna poduzeća za 51,4 milijuna KM (0,4%), vladine institucije za 175,6 milijuna KM (12,8%), nefinancijska javna poduzeća za 34,8 milijuna KM (4,7%) i ostali domaći sektori za 13,6 milijuna KM (3,5%)”, piše u podacima Centralne banke BiH.
Godišnji rast veći od 11 posto
Na godišnjoj razini ukupni krediti porasli su za 2,86 milijardi KM, odnosno 11,1 posto.
“Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,58 milijardi KM (12,2%), kod privatnih poduzeća za 864,3 milijuna KM (8,1%), kod vladinih institucija za 256,3 milijuna KM (19,8%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 74 milijuna KM (10,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 95,3 milijuna KM (30,9%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.
Raste i novčana masa
Istodobno, povećana je i ukupna novčana masa. Na kraju prosinca 2025. godine iznosila je 42,92 milijarde KM, što je za 901,1 milijun KM (2,1%) više nego mjesec ranije.
Na godišnjoj razini rast novčane mase iznosio je 3,78 milijardi KM (9,7%). Povećanje je zabilježeno kod gotovine izvan banaka, prenosivih depozita u domaćoj i stranoj valuti te ostalih depozita u domaćoj valuti, dok su ostali depoziti u stranoj valuti blago smanjeni.
Više plaće – lakši pristup kreditima?
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je rast kredita vjerojatno zbog viših prosječnih plaća, odnosno viših registriranih dohodaka na računima naših građana.
“Samim tim, ovo rezultira tako da su banke spremnije da daju kredite građanstvu. Dakle, kada je riječ o samim kreditima, tu treba ići u strukturu, je li riječ o namjenskim ili nenamjenskim. Ako je riječ o namjenskim, jasno je gdje ide ta potrošnja, ali ako su nenamjenski, onda je pitanje zašto građani to koriste, je li možda za održavanje tekuće potrošnje u domaćinstvu ili za nešto drugo”, naglasio je Čavalić.
Podaci pokazuju da bankarski sektor bilježi snažnu kreditnu aktivnost, dok ostaje otvoreno pitanje ide li najveći dio novog zaduženja prema investicijama ili pokrivanju svakodnevnih troškova života.
Posušje.info
