Profesor Ivan Đikić sa svojim je suradnicima u znanstvenom časopisu Cell predstavio novo istraživanje koje otkriva dosad nepoznate detalje o širenju RNK virusa, a jedan od njih, virus Zapadnog Nila, trenutačno je aktivan u europskim državama.
Kao glavni autor rada, prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, koji je porijeklom iz BiH, zajedno sa suradnicima je u časopisu Cell objasnio mehanizam kojim se šire RNK virusi kao što su SARS-CoV-2, HIV ili virus Zapadnog Nila koji je ovoga ljeta prisutan u mnogim europskim zemljama, kako piše Večernji.ba.
Istraživači sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu utvrdili su da RNK virusi koriste postupak nazvan programirano pomicanje okvira čitanja, i to ne samo kako bi kodirali svoje proteine, nego i kako bi upravljali stanicama koje su zarazili.
U tijeku tog postupka ribosomi, koji se u materijalima povezanima s ovim radom spretno opisuju kao molekularni strojevi zaduženi za proizvodnju proteina, zaustavljaju se na strukturiranim područjima virusne RNK. Studija pokazuje kako to izaziva sudare ribosoma i pojavu molekularnih „prometnih čepova” koji pokreću stanični senzor stresa GCN2, zbog čega opada proizvodnja proteina stanice domaćina i nastaju povoljni uvjeti za umnožavanje virusa. Znanstvenici su prepoznali ključne dijelove tog puta i dokazali da isto načelo vrijedi za viruse SARS-CoV-2, HIV-1 te virus Zapadnog Nila.
Poseban značaj ovoga rada leži u tome što pridonosi boljem shvaćanju potencijalno opasnih patogena, jer bi zajedničke ranjivosti virusa naposljetku mogle otvoriti put razvoju antivirusnih strategija širokog spektra i kvalitetnijoj pripremi za buduće opasnosti izazvane virusima.
Ovaj je rad, dakle, značajan za razvoj novih lijekova protiv bolesti koje uzrokuju RNK virusi, iako još uvijek ne raspolažemo cjepivom protiv HIV-a ili virusa Zapadnog Nila. Ipak, prof. Đikić navodi kako je ovo otkriće važnije za razvoj lijekova negoli cjepiva.
Virus Zapadnog Nila, to jest njegovo širenje, aktualna je tema i u Hrvatskoj. Rezultati ovoga rada razotkrivaju zajedničku slabu točku više medicinski značajnih RNK virusa i upućuju na to da bi dijelovi ovog stresnog puta mogli poslužiti kao polazište za buduće antivirusne strategije širokog spektra. To je osobito bitno jer brojni novi virusi te oni koje prenose komarci još uvijek nisu dovoljno istraženi. Virus Zapadnog Nila upečatljiv je primjer za to. Njegovo neprekidno širenje diljem Europe, uz teške i smrtonosne infekcije, svjedoči o tome kako virusi koji su se ranije uglavnom vezivali uz pojedina geografska područja mogu prerasti u šire prijetnje javnom zdravlju. Klimatske promjene i promjenjivi okolišni uvjeti šire staništa komaraca i produljuju sezone prijenosa, čime se taj rizik dodatno pojačava. Tijekom 2026. godine u Europi je registrirano 1285 lokalno stečenih zaraza virusom Zapadnog Nila te 61 smrtni slučaj, i to do 10. rujna 2026. Za sada ne postoji posebna antivirusna terapija za infekciju virusom Zapadnog Nila.
Bravo g.Dikicu,iskrene cestitke,💐🍾🇧🇦🇭🇷