Proizvodnju napušta sve veći broj onih koji u Bosni i Hercegovini proizvode mlijeko. Niske otkupne cijene, poskupljenja i pritisak uvozne robe gurnuli su mnoge farme na rub preživljavanja, a poljoprivrednici upozoravaju kako bi štete mogle potrajati godinama.
U Republici Srpskoj zatvoreno je već preko 30 farmi, čiji su vlasnici rasprodali grla i obustavili posao. S istim se teškoćama bori i Federacija BiH, no koliko je tamo gospodarstava ugašeno još uvijek nije poznato.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, upozorava kako raste broj farmi koje odustaju od proizvodnje te da će točniji podaci biti dostupni na proljeće.
Proizvodnja sve skuplja, otkupne cijene nedovoljne
Među najvećim nevoljama domaćih mljekara je jaz između onoga što proizvodnja košta i cijene koju dobiju za isporučeno mlijeko.
Krma, gorivo, energenti i radnici sve više pritišću financije, a otkupne cijene ne drže korak s tim rastom troškova.
Uz to, domaći proizvođači na tržištu se natječu s uvoznim mliječnim proizvodima, zbog kojih je plasman domaćeg mlijeka još teži.
Poljoprivrednici naglašavaju kako gašenje farmi donosi ne samo manjak proizvodnje, nego i gubitak radnih mjesta te ugrožava opstanak obitelji koje se stočarstvom bave kroz naraštaje.
Godišnje se proizvede gotovo 620 milijuna litara mlijeka
Prema brojkama Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2025. godini u Bosni i Hercegovini proizvedeno je otprilike 619,7 milijuna litara sirovog mlijeka, što je rast od oko dva posto u usporedbi s godinom ranije.
Na kravlje mlijeko otpadalo je čak 97 posto cjelokupne proizvodnje.
Tijekom te iste godine mljekarska je industrija od domaćih proizvođača otkupila blizu 300 milijuna litara kravljeg mlijeka, uz prosječnu otkupnu cijenu od 0,90 KM za litru.
Premda ti podaci upućuju na rast ukupne proizvodnje i otkupa, poruke s terena pokazuju da se dio proizvođača nosi s ozbiljnim problemima.
Proizvođači traže zaštitu domaćeg tržišta
Udruge mljekara od nadležnih su institucija zatražile dodatne mjere kojima bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Među prijedlozima nalaze se posebne pristojbe na uvezeno mlijeko i mliječne prerađevine, u iznosu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, kao i ograničenja za pojedine uvozne količine.
Ipak, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH odbilo je zahtjev za žurnim uvođenjem zaštitnih mjera, obrazloživši to time da dostavljeni podaci zasad ne potvrđuju da su ispunjeni zakonski uvjeti za takvu odluku.
Što će ostati od domaće proizvodnje?
Zatvaranje mljekarskih farmi moglo bi ostaviti tragove i izvan same poljoprivrede. Kad proizvođač proda stoku i zatvori gospodarstvo, za ponovno pokretanje proizvodnje potrebna su golema ulaganja, vrijeme i radna snaga.
To je od osobite važnosti za ruralne dijelove Bosne i Hercegovine, u kojima je stočarstvo bitan dio gospodarstva i životni oslonac mnogih obitelji.
Dok se traga za rješenjima za muke domaćih proizvođača, otvoreno ostaje pitanje hoće li nadležne institucije uspjeti zaustaviti gašenje farmi prije nego što posljedice postanu teško popravljive.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
