Premda službene brojke upućuju na rast plaća u Bosni i Hercegovini, stvarnost mnogih građana pokazuje sasvim drukčiju sliku. Namirnice, režije, troškovi stanovanja i druge osnovne životne potrebe gutaju sve veći dio obiteljskog budžeta, a najnoviji podaci pokazuju koliko su ljudi nezadovoljni svojim životnim standardom.
Njih 63,5 posto u Bosni i Hercegovini uvjereno je da im je danas lošije nego prije pet godina. To je pokazalo istraživanje javnog mnijenja koje je za Koaliciju „Pod lupom” provela agencija Metrics, na uzorku od 1000 punoljetnih sudionika.
Zanimljivo je da je još 2024. godine većina, točnije 52,3 posto ispitanih, smatrala da im je bolje nego pet godina prije toga. Raspoloženje građana bitno se, dakle, izmijenilo u svega dvije godine.
Prosječna plaća 1706 KM, ali većina zarađuje manje
Objavljeni podaci govore da prosječna neto plaća u BiH iznosi 1706 KM. No, njih 65 posto među zaposlenima prima iznos niži od toga.
Upravo to otkriva zašto prosječna plaća nije nužno vjeran odraz stvarnoga financijskog stanja većine radnika.
Razlika postaje još uočljivija kada se primanja stave uz bok troškovima života.
Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u Federaciji BiH tijekom kolovoza 2026. godine dosegnula je 3810,70 KM.
Radi usporedbe, prosječna plaća za lipanj bila je 1714 KM, dok je najniža iznosila 1027 KM.
Iz toga proizlazi da je jedna prosječna plaća pokrivala tek nekih 45 posto vrijednosti potrošačke košarice, a minimalna je bila dovoljna za otprilike 27 posto.
Koliko je potrebno za dostojanstven život?
Zanimljive je rezultate donijelo i istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske, koje je provedeno u rujnu.
Po tom istraživanju, njih 94,15 posto ispitanih drži da je za dostojanstven život nužna mjesečna plaća od barem 2000 KM.
U isto vrijeme, čak 83,66 posto anketiranih radnika prima manje od navedenog iznosa.
Jedan dio ispitanika smatra da bi mjesečna primanja trebala dosezati najmanje 2500 KM kako bi se živjelo bez neprekidnog financijskog pritiska.
Posao više nije jamstvo financijske sigurnosti
Sve naglašeniji problem nije samo nezaposlenost, nego i to što zaposleni građani teško izmiruju svoje svakodnevne obveze.
Veća plaća ne jamči i kvalitetniji život ako cijene hrane, stanovanja, energenata i ostalih usluga rastu brže od primanja.
Posebno su na udaru obitelji s djecom, podstanari te kućanstva koja se oslanjaju na samo jednu plaću.
Nakon što se podmire režije, hrana, prijevoz i drugi neophodni troškovi, brojnim obiteljima preostaje malo prostora za štednju, odmor ili neplanirane izdatke.
Brojke rastu, ali osjećaj sigurnosti pada
Podaci otkrivaju da gospodarski pokazatelji i osobni doživljaj životnog standarda ne moraju nužno biti usklađeni.
Iako prosječne plaće na papiru rastu, velik dio građana ne osjeća primjereno poboljšanje kupovne moći.
Pritom rezultati istraživanja odražavaju stavove ispitanika, a nisu izravno mjerenje promjene njihovih stvarnih prihoda.
Ipak, poruka je nedvosmislena: građanima nije ključno koliko je prosječna plaća narasla na papiru, već koliko im novca ostane nakon što plate sve što je potrebno za normalan život.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
