Namjera Crne Gore da do 2028. godine uđe u Europsku uniju kao njezina 28. članica dovedena je u pitanje zbog nerazriješenih prijepora s Hrvatskom. Ukoliko se ubrzo ne dođe do sporazuma oko ratnih zločina, morske granice i imovinskih prava, čitav bi se pristupni put mogao zaustaviti, prenosi Euronews.
U Bruxellesu su u utorak bili prisiljeni odgoditi najavljenu međuvladinu konferenciju s Podgoricom. Iako se Crna Gora drži kandidatkinjom koja je u pregovorima ostvarila najviše, Zagreb je iznova ustao protiv zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja zbog otvorenih bilateralnih tema, kako piše Index.hr.
Do sada je Crna Gora zaključila 18 poglavlja te namjerava do kraja mjeseca dovršiti pregovore o preostalih 15. Nakon toga na državama članicama je da izdaju konačnu suglasnost za njihovo zatvaranje. Ipak, taj je plan ugrožen dugotrajnim sporovima s Hrvatskom. Prema riječima diplomata koji su upoznati s razgovorima, cilj koji si je Podgorica zadala za kraj godine još je moguće postići, no rokovi stvaraju sve jači pritisak.
Svoju suglasnost Zagreb uvjetuje isplatom naknade osobama koje su preživjele logor Morinj te suradnjom u traganju za 14 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima u Domovinskom ratu. Osim toga, hrvatska strana zahtijeva i procesuiranje ratnih zločina, kao i rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih obitelji koje žive u Crnoj Gori.
“S ciljem unaprjeđenja odnosa i rješavanja otvorenih pitanja, Hrvatska je krajem 2024. ponovno pozvala Crnu Goru na dijalog. Ta se pitanja moraju zaključiti kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa”, istaknuli su u srpnju iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Zagreb usto traži i preimenovanje bazena koji nosi ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg vaterpolista kojeg dovode u vezu s logorom Morinj. Neriješeni su i prijepor oko morske granice te pitanje vraćanja školskoga broda Jadran.
Već tjednima traju bilateralni pregovori na razini ministara, u koje je uključena i Europska komisija, no do rješenja se još nije došlo. Zbog toga je Hrvatska na tehničkom sastanku održanom u utorak potvrdila da blokira zatvaranje 14. poglavlja koje se tiče prometne politike. Zagreb u ovom trenutku zaustavlja i poglavlja vezana uz vanjsku i sigurnosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.
Očekuje se da će se početkom listopada u Zagrebu održati novi bilateralni sastanak. Bude li na njemu postignut zadovoljavajući napredak, procjenjuje se da bi na međuvladinoj konferenciji 12. ili 13. listopada moglo doći do zatvaranja nekoliko poglavlja.
Ocjenjuje se da bi dogovorom dvaju ministarstava vanjskih poslova zastoj mogao biti prevladan u sljedeća dva mjeseca, no dužnosnici priznaju da nije svaki hrvatski zahtjev jednako lako ispuniti. “Samo je pitanje vremena”, kazao je jedan dužnosnik koji je govorio anonimno zbog osjetljivosti razgovora. “Obje strane moraju nastaviti razgovarati, ali ti pregovori ne mogu imati unaprijed zadan rok.”
Ipak, upravo je vrijeme ono što Crnoj Gori predstavlja prepreku želi li ostvariti svoj naum o ulasku u EU za dvije godine. Podgorička vlada nastoji zadržati zamah procesa i uoči izbora zakazanih za lipanj 2027. godine.
U Europskoj komisiji strahuju da bi ovi sporovi mogli osjetno usporiti kretanje najnaprednije kandidatkinje, pa se zato aktivno uključuju u posredovanje oko dogovora. Povjerenica za proširenje Marta Kos nakon srpanjske je međuvladine konferencije poručila kako smatra da Crna Gora može ući u EU do 2028. čak i onda ako tijekom ove godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja.
U takvom bi scenariju, međutim, uspjeh Podgorice ovisio o brzoj ratifikaciji pristupnog ugovora. Taj bi proces mogli usporiti nadolazeći izbori u važnim članicama, primjerice u Francuskoj i Španjolskoj, gdje snagu dobivaju političke opcije koje su nerijetko skeptične prema širenju Unije. “Ključna će biti brzina procesa ratifikacije u svim državama članicama”, zaključila je Kos.
