Odrastanje uz narcisoidnog roditelja rijetko izgleda dramatično izvana. Šteta se često događa tiho – kroz rečenice koje se ponavljaju godinama, kroz omalovažavanje osjećaja i iskrivljavanje stvarnosti. Stručnjaci ističu da je prepoznavanje takvih obrazaca prvi korak prema iscjeljenju i vraćanju povjerenja u sebe.
Donosimo devet čestih fraza koje, prema terapeutima i savjetnicima za mentalno zdravlje, narcisoidni roditelji često koriste – te objašnjenje zašto su one problematične.
1. “Previše si osjetljiv/a.”
“Gotovo univerzalna fraza koju narcisoidni roditelji koriste jest optužba da je dijete previše osjetljivo. To se obično događa kada dijete pokuša postaviti granicu, izrazi potrebu koja se kosi s roditeljevom ili pokaže emociju poput tuge ili ljutnje”, rekla je savjetnica za mentalno zdravlje Hannah Alderete.
Roditelj tada može reći: “Previše si osjetljiv/a”, “Uvijek od svega praviš dramu” ili “Zar se ne znaš šaliti?”. Time se poništavaju djetetovi osjećaji kako bi se izbjegla odgovornost.
“Ironično je što su mnogi narcisi i sami kronično preosjetljivi i emocionalno nestabilni, no projiciranjem tih osobina na druge uspijevaju prebaciti krivnju i izbjeći odgovornost”, dodala je Maher.
Poruka koju dijete prima glasi: tvoji osjećaji nisu valjani. Dugoročno to narušava sposobnost prepoznavanja i razumijevanja vlastitih emocija.
2. “To se nije dogodilo.”
Ako dijete kaže da je povrijeđeno, narcisoidni roditelj može odgovoriti: “Nisam ti povrijedio/la osjećaje” ili “To se nikada nije dogodilo”.
“Sustavno umanjivanje i ‘gaslighting’ navode dijete da povjeruje kako nema vrijednost i da njegove potrebe nisu važne”, objasnila je terapeutkinja Virginia Gilbert.
“Narcisi su majstori manipulacije i stručnjaci za ‘gaslighting’ te će pokušati uvjeriti svoju djecu u alternativnu stvarnost”, rekla je autorica Catenya McHenry.
Takav pristup može dovesti do toga da dijete počne sumnjati u vlastitu percepciju i zdrav razum. “Djeca narcisa često počnu preispitivati vlastitu percepciju ili zdrav razum. U terapiji često radimo na tome da im pomognemo ponovno vjerovati vlastitim prosudbama i obnoviti samopouzdanje”, kazala je Maher.
3. “Radim to samo zato što te volim.”
“Problem s ovom izjavom jest što povezuje riječ ‘ljubav’ s nečim što je zapravo okrutno. Dijete bi to moglo protumačiti kao poruku da ljubav daje dopuštenje za štetno ponašanje”, rekla je Alderete.
Psihoterapeutkinja Chelsey Brook Cole upozorava da se tako stvara traumatska veza u kojoj se kontrola i kritika zamjenjuju za brigu. “Ako se uzrujate, mogu tvrditi da ste ih krivo razumjeli, umjesto da priznaju uvredu. Na kraju prestanete vjerovati vlastitoj intuiciji.”
4. “Nakon svega što sam učinio/la za tebe?”
“Za narcisoidnog roditelja ljubav nije bezuvjetan dar, već ulaganje koje se mora isplatiti”, rekla je Cole.
Osnovne roditeljske obveze predstavljaju se kao posebne usluge koje dijete mora vratiti poslušnošću i zahvalnošću.
“Ova manipulativna taktika često uvjetuje dijete da postane osoba vođena krivnjom, koja se bori s postavljanjem zdravih granica”, rekla je profesorica Marie-Line Germain.
5. “Ja sam jedina osoba koja će te ikada istinski voljeti.”
Ova poruka služi izolaciji.
“Uvjeravajući dijete da je svijet izvan njihova odnosa neprijateljski, roditelj sabotira djetetovo socijalno samopouzdanje”, objasnila je Germain.
Takva uvjerenja mogu dovesti do straha od neovisnosti i stvaranja nezdravih odnosa u odrasloj dobi.
6. “Zašto ne možeš biti kao tvoj brat/sestra?”
“Narcisoidni roditelji rutinski huškaju braću i sestre jedne protiv drugih”, rekla je Cole.
Usporedbe stvaraju rivalstvo i osjećaj nedovoljnosti. “S vremenom to dovodi do duboke zbunjenosti oko identiteta jer dijete napušta svoje autentično ‘ja’ kako bi postalo osoba za koju vjeruje da će konačno zadobiti roditeljsku naklonost”, dodala je Germain.
7. “Ti si razočaranje / sramota.”
“Ovakvi komentari izravan su napad na temeljni identitet djeteta. Ono se osjeća bezvrijedno, uplašeno i depresivno”, rekla je psihoterapeutkinja Linda Martinez-Lewi.
Čak i kad dijete uspije, poruka može ostati ista: “Možeš ti i bolje.” Time se stvara duboki unutarnji sram koji se prenosi u odraslu dob.
8. “Ne znam čime sam zaslužio/la da me toliko mrziš.”
Kada dijete pokuša postaviti granicu, roditelj se postavlja u ulogu žrtve.
“Kad bi priznali da znaju zašto ste uzrujani, morali bi preuzeti odgovornost”, objasnila je Cole. “Govoreći ‘ne znam što sam učinio/la’, održavaju ulogu žrtve i nevinosti.”
Dijete tada može početi potiskivati vlastite emocije kako ne bi bilo proglašeno “nezahvalnim” ili “zločestim”.
9. “Samo me ti razumiješ.”
Ova rečenica često ide uz tzv. triangulaciju – uvlačenje djeteta u sukobe s drugim roditeljem ili članovima obitelji.
Izjave poput “Ne znam kako ću živjeti kad odeš” ili “Poznajem te bolje nego što ti poznaješ sebe” dodatno učvršćuju kontrolu i potkopavaju djetetovu samostalnost.
Prvi korak je prepoznavanje
Stručnjaci naglašavaju da osvještavanje ovih obrazaca ne znači automatski prekid odnosa, ali može biti početak rada na zdravim granicama i, po potrebi, uključivanja stručne pomoći.
Oporavak je moguć – no započinje onog trenutka kada osoba ponovno počne vjerovati vlastitim osjećajima i iskustvu.
Posušje.info
