Hoće li biti dovoljno pšenice na domaćem tržištu u posljednje vrijeme je pitanje svih pitanja.
Dok mlinari i pekari nade polažu u uvoznu pšenicu, poljoprivrednici kažu – pšenice i brašna će imati onaj tko bude imao novca kupiti ih. Prijeti li nam nestašica?
Izbijanjem sukoba u Ukrajini, Rusija i Ukrajina, koje su proizvodile četvrtinu globalnog izvoza pšenice, na tržištu su ostavile prazninu, ali i glavobolju za uvozno orijentirane zemlje, među koje spada i Bosna i Hercegovina. Ipak, domaći mlinari i pekari nisu zabrinuti, jer nade polažu u uvoz, javlja BHRT.
Domaća pšenica sudjeluje 30-35 %, a ostala se uvozi iz Srbije i Mađarske. Uzimajući u ozbir da je u Srbiji bio dobar rod, preko tri milijuna, a za njihove potrebe treba millijun i pol, znači da millijun i pol ima viška za izvoz. Imamo trenutno stabilnu situaciju, izjavio je predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.
S druge strane, značajne količine pšenice u BiH su u lagerima poljoprivrednika.
Mi još nismo riješili ni ovogodišnju pšenicu, još su na lageru velike količine. Tko je uspio lagerovati to sve, on će uspjeti i naplatiti, ali to treba izdržati, smatra predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
Međutim, ratari ne brinu za nedostatak pšenice, nego za jesenju sjetvu.
Pšenicu će imati onaj tko ima novca platiti je, mi je imamo trenutno, vidite po prodavaonicama kakva je cijena kruha i ostalog, jesu skupe, ali u odnosu na repromaterijal, nije to ništa značajno još, tek ćemo osjetiti sljedeće godine, kazao je za BHRT poljoprivrednik Nikola Stajić.
Neće faliti pšenice na području Semberije i Republike Srpske, ima je dovoljno, većina poljoprivrednika je pšenicu ostavila u svojim lagerima, objašnjava poljoprivrednik Goran Simić.
I dok i ratari i nadležni uvjeravaju da nestašice neće biti, najveći dio domaće pšenice uglavnom je u privatnom vlasništvu.
To nije pšenica robnih rezervi ni države, pa sad može upravljati njome kako hoće. Privatna imovina, ljudi gledaju gdje je skuplje tu i prodaju. Ne znam ima li izlaza, ali potražnja je ogromna i vidim da nijedan mlin u Bijeljini ne može samljeti koliko može prodati, govori za državnu televiziju poljoprivrednik Boško Radić.
Dok se pripremaju za jesenju sjetvu, poljoprivrednici i ove godine računicu pokušavaju napraviti nauštrb pšenice. Kako kažu, nesigurna cijena i niski podsticaji tjeraju ljude da odustanu od proizvodnje krušnog žita.
